Naime, stavka o zabrani i sankcionisanju mobinga već je sastavni dio Zakona o radu u Republici Srpskoj, a u Federaciji Bosne i Hercegovine mobing još nije zakonski reguliran. Radna grupa zadužena za uvrštavanje mobinga u zakonsku regulativu, uskoro bi trebala donijeti izmjene i dopune zakona kojim se uređuje ova oblast.
Bez obzira na zakonsku osnovu, predstavnici nevladinih organizacija koji se bave zaštitom ljudskih prava u Bosni i Hercegovini upozoravaju da se zaposlenici nerado odlučuju da prijave slučajeve uznemiravanja u obavljaju svakodnevnih poslova. Globalna ekonomska kriza koja sa sobom donosi nezaposlenost i ekonomsku neizvjesnost uvjetovale su da se radnici, bez obzira na sve, čvrsto drže svojih radnih pozicija, što nadređenima daje prostora za manipulacije.
Ukoliko ne možete prepoznati mobing, definicija kaže da je to specifični oblik ponašanja na radnom mjestu, kojim jedna osoba ili skupina njih sistemski psihički odnosno moralno zlostavlja i ponižava drugu osobu, s ciljem ugrožavanja njezina ugleda, časti, ljudskog dostojanstva i integriteta, sve do eliminacije s radnog mjesta.
Neki od primjera mobinga uključuju širenje zlonamjernih glasina, ogovaranja ili podataka koji nisu istiniti, isključenje ili socijalna izolacija osobe, zastrašivanje, podcjenjivanje ili namjerno omalovažavanje onoga što osoba radi, fizičko zlostavljanje ili prijetnja zlostavljanjem, postavljanje rokova koje je nemoguće ostvariti, sprječavanje napredovanja, stručnog usavršavanja, odlaska na odmor itd.
Iako zlostavljanje na radnom mjestu nije više tabu tema u našoj zemlji, osobe koje radne kolege ili poslodavci vrijeđaju, zastrašuju ili degradiraju na poslu, svjesne nestabilne ekonomske situacije, teško će nadležnim ustanovama prijaviti takve slučajeve, iako je zakon u potpunosti na njihovoj strani.