Slučaj porodice zarobljene na "ostrvu" dospio u administrativni vakuum
Za dio zemljišta koji je eksproprisan za potrebe izgradnje puta oni su dobili naknadu, no to nije ono što su tražili. Danas, sedam godina nakon što su ih "zarobili", traže ili servisnu saobraćajnicu, ili da bude otkupljeno kompletno njihovo imanje zajedno s kućom.
Sva dokumentacija dostavljena prije više od dvije godine
Opština Vogošća je, po zahtjevu, Direkciji za ceste FBiH dostavila svu potrebnu dokumentaciju prije više od dvije godine, no nakon toga ništa nije riješeno. Direkcija se i u odgovoru koji su nam poslali proglasila nenadležnom.
"U međuvremenu je formirana Direkcija za autoceste FBiH i mi smo toj instituciji predali kompletnu dokumentaciju za izgrađeni dio autoceste. Direkcija cesta FBiH više nema nadležnost implementatora projekta niti ima obezbijeđena sredstva za ovaj slučaj, a istovremeno Direkcija za autoceste ne može pravno nastupiti u rješavanju ovog slučaja dok se ne završi njena registracija kao javnog preduzeća. Taj je slučaj sad u administrativnom vakuumu", poručili su iz Direkcije.
Zanimljivo je da su i dalje ostali pri svom odgovoru da su Direkciji za autoceste predali ovaj predmet, iako je to direktor te institucije Erdal Trhulj ranije odlučno demantovao u razgovoru za naš portal.
Još jedna zanimljivost. U Opštini Vogošća su nam rekli da je porodica izgradila kuću 1972. godine, dok u Direkciji za ceste FBiH navode kako je taj objekt izgrađen još 1968.
"Ukupna površina zemljišta je 18.000 kvadratnih metara. Objekt ne posjeduje nikakvu tehničku dokumentaciju vezanu za njegov legalitet (urbanistička saglasnost, građevinska dozvola i sl.). Za vezu predmetnog objekta sa lokalnom saobraćajnicom prije izgradnje magistralne ceste Sarajevo- Zenica je, prema izjavi vlasnika Redže Čolakovića, korištena skela preko rijeke Bosne. I nakon izgradnje magistralne ceste kao prve faze autoputa porodica je koristila nelegalni priključak i izlazak na magistralnu cestu. Može se zaključiti da objekt nikad i nije imao vezu s nekom od postojećih saobraćajnica", rekli su iz Direkcije za ceste FBiH.
Navode, također, kako su dionicu izgradili u ime Vlade FBiH, koja je osigurala novac za to.
"Sredstva su bila striktno namjenska i to za izgradnju jednog novog kolovoza sa svim objektima, kao i rekonstrukciju postojećeg magistralnog pravca sa svim objektima, poslove eksproprijacije i druge prateće građevinske aktivnosti iz domena izgradnje prve dionice autoceste. Dio zemljišta porodice je eksproprisan i to samo za potrebe izgradnje potpornog zida i temelja objekta (mosta), za što su dobili novac", kažu u Direkciji, ističući kako nikad nije ni bilo predviđeno bilo kakvo priključenje objekta na autoput.
Razmatrana su neka rješenja, ali za njih nema novca
Porodici je, prema njihovim riječima, predložena zamjena zemljišta sa izgradnjom identičnog stambenog objekta. Jedina razlika je što se radilo o lokaciji na teritoriji Opštine Ilijaš, a porodica stanuje na Opštini Vogošća. Takav prijedlog porodica nije prihvatila.
"Razmatrana su i druga tehnička rješenja kao što su izgradnja mosta preko rijeke Bosne kao prilaz sa servisne saobraćajnice objektu (procijenjena vrijednost radova oko 500.000 KM) i izgradnja servisne saobraćajnice u dužini od 2,5 km prema naselju Svrake (procijenjena vrijednost radova oko 1,5 miliona KM). Ni za jednu od ove dvije opcije nije bilo namjenskih sredstava pa nisu ni realizirane jer je, osnovna zadaća Direkcije bila da izgradi autoput", navode u Direkciji, te dodaju da je o ovom predmetu otvoren pravni dosje sa svim dokaznim materijalima.
Tako porodici Čolaković-Huseinović, čiji je član Redžo Čolaković u međuvremenu umro, ostaje da sačeka još nekoliko mjeseci dok Direkcija za autoceste FBiH postane javno preduzeće. Naime, direktor Trhulj je ranije za Sarajevo-x.com izjavio da će njegova direkcija riješiti ovaj problem, ukoliko to ne učini Direkcija za ceste FBiH. Jedino se mora sačekati da Trhuljeva direkcija postane javno preduzeće, budući da bez takvog statusa ne mogu riješiti zaostale pravne sporove Direkcije za ceste FBiH.
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
