Slučaj "Gačić" kao teška opomena: FBiH još nema adekvatan smještaj za forenzičke pacijente

Piše: Dž. L./Klix.ba
13.2.2019. u 13:19
92
106
Slučaj "Gačić" kao teška opomena: FBiH još nema adekvatan smještaj za forenzičke pacijente
92
Slučaj "Gačić" kao teška opomena: FBiH još nema adekvatan smještaj za forenzičke pacijente Ilustracija: Shutterstock
Jučerašnjim ubistvom Edina Gačića riješen je slučaj potrage za serijskim ubicom i psihijatrijskim bolesnikom, koji je potresao javnost u našoj zemlji proteklih osam dana. Međutim, stručnjaci iz oblasti psihijatrije ističu kako riješen slučaj "Gačić" ne znači i riješen problem forenzičkih pacijenata u BiH.
Gačić je, prema detaljnoj psihološkoj analizi i dijagnozi, imao šizoidni i paranoidni poremećaj ličnosti. On je bio u zatvoru zbog ubistva, na dopuštenom izlasku iz zatvora ponovo počinio ubistvo, potom bio na psihijatrijskom liječenju te ponovo u zatvoru. Pušten je uz obaveznu mjeru psihijatrijskog liječenja, ali to se nije desilo. Mnogi se pitaju ko je u ovom procesu zakazao.

Prebacivanje odgovornosti



Psihijatrica Tanja Tankosić, koja je dugo radila u pravosuđu, govori nam kako osobe poput Edina Gačića moraju biti pod stalnim psihijatrijskim nadzorom. Kako kaže, očigledno je kako je došlo do nekog propusta.

"Naši zakoni su relativno dobri, ali kod njihove provedbe najčešće nešto zapinje zbog silnih nivoa vlasti, od kantona do entiteta. U takvim trenucima se uvijek izgubi neka nadležnost, a svi počnu prebacivati dužnost s jednih na druge. Na kraju se desi da takve osobe ostanu totalno nepokrivene i zanemarene, jer svako pere ruke od svojih nadležnosti. Nažalost, nije Gačić jedini takav slučaj", kaže Tankosić.

Prilikom boravka u zatvoru Gačić je bio pod određenom terapijom, što je slučaj i s ostalim njemu sličnim psihijatrijskim bolesnicima. Njegovo stanje se pogoršalo prilikom izlaska iz zatvora jer je prestao uzimati lijekove.

"Svi takvi bolesnici u zatvorima su pod medikamentima i više se prati taj dio nego što se zapravo radi na nekoj njihovoj rehabilitaciji druge vrste, kroz psihoterapiju i slično. Kada su pod redovnim medicinskim tretmanom psihofarmaka i kad se to stanje malo stabilizuje, onda oni jedno vrijeme ostaju u toj fazi. Međutim, čim se prestanu uzimati lijekovi, dolazi do pogoršanja stanja. Gačić je tipični primjer šta se dešava kada neko duže vrijeme ne uzima lijekove te na koji način eskaliraju i pogoršaju se simptomi njegovog psihijatrijskog stanja i bolesti", kazala nam je Tankosić.

Ona dodaje kako psihijatrijski bolesnici poput Gačića najčešće odbijaju samo liječenje i sebe ne vide kao nekoga kome je potrebna pomoć.

"Tu postoji jedna velika rupa i vrlo teško je postupati s njima. Ono što mene brine jeste da osobe s takvom vrstom poremećaja dođu u fokus pažnje tek kada nešto urade. Takve vrste bolesti se razvijaju kroz godine i nisu nastale u jednom danu. Kompletan sistem zdravstva vjerovatno je obmanuo na samom početku kad se ta bolest počela razvijati i kod samog Gačića, kada se moglo još nešto spriječiti. Potrebno je prepoznati osnovnu bolest na vrijeme, ali kod Gačića su ti problemi u ogromnoj mjeri eskalirali", pojasnila nam je Tankosić.

U otpusnom pismu iz zatvora Edinu Gačiću izrečena je mjera sigurnosti obaveznog psihijatrijskog liječenja u psihijatrijskoj ustanovi. On je i prije izdržavanja zatvorske kazne za ubistvo bio na liječenju u psihijatrijskoj ustanovi te je nakon toga prebačen u zatvor.



U periodu izdržavanja kazne zatvora od 1999. do 2017. godine, Gačić je boravio i u odjelu forenzike Kantonalno-popravnog zavoda Zenica iz kojeg je pobjegao u augustu 2002. godine. Bio je u bjekstvu mjesec dana te je nakon toga ponovo smješten u zatvor.

On je potom iz zeničkog zatvora prebačen u Bihać gdje mu je odlukom Predsjednika FBiH kazna smanjena za jednu godinu te je Gačić dobio otpust krajem sedmog mjeseca 2017. godine. Gačić je jednom prilikom s odjeljenja forenzike pušten na korištenje vikenda, što je iskoristio da ubije majku.

Međutim, po izlasku iz zatvora nije nastavio obavezno psihijatrijsko liječenje.

Direktor Psihijatrijske bolnice Jagomir u Sarajevu Muhamed Ahmić pojašnjava nam kako je u nadležnosti suda bilo da izda rješenje i uputi Gačića na izdržavanje mjere obaveznog psihijatrijskog liječenja po izlasku iz zatvora.

"Nama je svima drago što je riješen slučaj Edina Gačića, ali problem nije riješen dok se ne donesu odgovarajuća sistemska rješenja da ovakvih slučajeva ne bismo imali u budućnosti", ističe Ahmić.

Iako je Edin Gačić imao dijagnosticirane poremećaje ličnosti, Ahmić pojašnjava kako on nije držan u zatvoru kao neko ko je svoja krivična djela počinio u stanju neuračunjivosti.

"On je za ta djela bio uračunjiv i zbog toga je bio u zatvoru koliko je bio. Kada je riječ o forenzičkoj psihijatriji, psihijatri smatraju da je krivično djelo psihički poremećenog počinitelja simptom njegove bolesti ili njegove poremećenosti i nedovoljnog duševnog razvoja. Zbog toga se oni ustvari ne osuđuju za to krivično djelo, a intervencija društva se sastoji u njegovom liječenju, a ne kažnjavanju", govori nam Ahmić te dodaje kako su u bolnici u Jagomiru smješteni forenzički pacijenti među kojima ima i onih koji su počinili ubistva.

Podsjećamo, vještak psihijatar koji je analizirao Gačića konstatovao je kako je riječ o vjerskom fanatiku koji je izuzetno borben i uporan u zastupanju određenih ideja i koji smatra najvećim grijehom neizvršenje svojih ideja bez obzira na to koliko devijantne bile.

Smještaj forenzičkih pacijenata



Evropski komitet o sprečavanju mučenja i neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja u 2016. godini uputio je Vijeću ministara BiH izvještaj u kojem je skrenuta pažnja na problem smještaja forenzičkih pacijenata u našoj zemlji.

Tada je Psihijatrijska bolnica Jagomir ponudila idejno rješenje otvaranja objekta Odjeljenja forenzičke psihijatrije pri ovoj ustanovi.

Ahmić nam govori kako su tokom 2017. ušli u program kapitalnih investicija Kantona Sarajevo, ali je danas sve u zastoju zbog naših zakonskih rješenja, odnosno zakona o javnim nabavkama.

U bolnici u Jagomiru forenzičke pacijente, to jest osobe koje su počinile neko krivično djelo u stanju psihičke bolesti, čuvaju pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova KS.

Psihijatrijski stručnjaci govore nam kako je problem forenzičkih pacijenata veoma složen, ali kako osobe koje su počinile najteža krivična djela u stanju bolesti, zaslužuju adekvatan tretman i liječenje.

Prva ustanova koja je osigurala adekvatan psihijatrijski tretman za osobe iz BiH kojima su u krivičnom postupku izrečene mjere sigurnosti je Zavod za forenzičku psihijatriju Sokolac. Ova ustanova je u sistemu zdravstvenih ustanova Republike Srpske, ali služi svim pacijentima iz BiH.

Međutim, Federacija BiH nema ovakvu ustanovu, čime nije osigurala adekvatan smještaj za forenzičke pacijente.

Direktor bihaćkog zatvora Edhem Veladžić ranije se oglasio rekavši kako nije postojao zakonski mehanizam kako bi se Gačić mogao više držati u zatvoru ili na psihijatrijskom liječenju. Jasno je, potvrdio je i Veladžić, kako je morao postojati valjani dokument za daljnju brigu o Gačiću.

Dok iz nadležnih institucija prebacuju odgovornost s jednih na druge, ubica Gačić izašao je iz zatvora, kupio kuću u blizini Konjica i započeo biznis kao sasvim normalan čovjek. Ali nekorištenje terapije vratilo ga je u činjenje krivičnih djela te, u konačnici, i do smrti.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Komentari (106)
Da biste mogli pisati komentare molimo da se prijavite ili registrujete...

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: