Skupština RS-a u ponedjeljak o Inzkovim odlukama

Entitetska vlada traži od parlamenta stav o djelovanju visokog predstavnika, kao i da se putem referenduma građanima RS-a omogući da iznesu svoje mišljenje o tome da li treba, navodi se, prihvatati odluke visokog predstavnika u prekoračenju mandata koji po Aneksu 10. zavisi i od RS-a kao strane potpisnice tog i svih drugih aneksa Dejtonskog sporazuma.

Uz protivljenje Inzkovoj odluci kojom je, između ostalog, mandat stranim sudijama i tužiocima koji rade na predmetima ratnih zločina produžen za još tri godine, Vlada ističe da je, osim ustavnih i zakonskih odredbi, obavezuju i stavovi Narodne skupštine RS-a izraženi zaključcima od 1. oktobra 2009. godine prema kojima će parlament RS-a zakazati javno izjašnjavanje u slučaju da visoki predstavnik nastavi sa pokušajima nametanja akata.

Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko jučer je tokom posjete Banjoj Luci rekao da bi raspisivanje referenduma bio antidejtonski čin i da bi odbijanje ovlaštenja koja su data visokom predstavniku predstavljalo ozbiljno kršenje kako Dejtonskog mirovnog sporazuma tako i rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a.

Premijer RS-a Milorad Dodik priznao je sinoć da nema ni tehničkih uvjeta za održavanje mogućeg referenduma u RS-u.

„U Zakonu o referendumu u RS-u ima tehničkih nedostataka i neophodno je da se to izmijeni. Zakonom se nalaže da se referendum, od donošenja odluke, provede u roku od 30 dana. Imajući u vidu složenu proceduru odlučivanja i mogućnost da se u Vijeću naroda RS-a stavi veto na takvu odluku, što znači da se taj rok ne bi mogao ispoštovati, morat ćemo prije svega prići izmjenama Zakona o referendumu“, pojasnio je Dodik.

Tek nakon toga, naveo je, može se raspisati izjašnjavanje građana šta misle o Dejtonskom sporazumu i nametnutim odlukama.