U kapeli je izloženo 10-ak panoa koji prikazuju sve faze rada na restauraciji, a prisutnima su se na ceremoniji obratili Nicholas M. Hil, otpravnik poslova Ambasade SAD-a u BiH, Amra Hadžimuhamedović, predsjednica Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH te Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajednice BiH.
Jevrejsko groblje u Sarajevu postoji još od 1640. godine, a Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika je 2004. odlučila da se radi o mjestu od najvećeg mogućeg značaja. Veliki problem groblja, pored oštećenja, bio je što se nalazi na klizištu, koje je sada sanirano i pristupilo se završnoj fazi – obnovi spomenika. Vođa projekta restauracije bio je arhitekta Emir Softić.
Nakon ceremonije u kapeli, krenulo se u obilazak restauriranog dijela groblja.
"Jevrejska zajednica u Sarajevu i BiH ima zaista dugu i bogatu tradiciju. Zahvalan sam što sam danas ovdje da vidim posao koji je urađen na restauraciji Jevrejskog groblja. To je veliki posao. Radi se o drugom najvećem jevrejskom groblju u Evropi. Drago mi je što je Ambasada SAD-a mogla odigrati barem malu ulogu u davanju podrške ovim radovima. Teško je unaprijed reći da li će se finansiranje nastaviti. To je nešto za šta svake godine apliciramo i ne možemo reći unaprijed da li ćemo dobiti sredstva. Do sada smo uložili 80 hiljada dolara za restauraciju Jevrejskog groblja u Sarajevu", izjavio je Nicholas M. Hil.
Amra Hadžimuhamedović je objasnila kako Jevrejsko groblje u Sarajevu, način sahranjivanja te umjetnost izrade nadgrobnika Jevreja u BiH oslikava međukulturne utjecaje u BiH i jedinstvo u različitostima, koje je specifično za bh. kulturu. Ovaj nadgrobnik, koji se u literaturi sada i zvanično zove "sjedeći lav", zbog svoje apstrahirane forme lava koji sjedi, vrlo je sličan nadgrobniku sa srednjovjekovnih grobalja u BiH, stećku, jedinstvenoj bh. formi. Pored toga, jevreji u BiH imaju posebno, univerzalno mjesto hodočašćenja groba rabina Moše Danona u blizini Stoca, što je također utjecaj običaja bosanskih muslimana, koji hodočaste grobove dobrih ljudi. Razmjena kulturnih utjecaja je prisutna u tradiciji bosanskih Jevreja.
"Mi smo obavili preliminarne kontakte sa kolegama koji planiraju nominirati neka druga evropska groblja za UNESCO-ovu listu svjetske baštine. Sastanak se održao 2011. i tada smo se dogovorili da počnemo sve aktivnosti kako bismo se pripremili za serijsku međudržavnu nominaciju. Da bismo pokrenuli bilo kakvu konkretnu aktivnost, prije toga moramo sprovesti aktivnosti na zaštiti, restauraciji i konzervaciji ovog groblja te uspostaviti trajne procese njegovog održavanja. Proveli smo nekoliko faza projekta restauracije jevrejskog groblja. Dvije od tih faza su finansirane iz specijalnog fonda američkog ambasadora za kulturno naslijeđe, a više od 380 nadgrobnika je restaurirano, uz istraživačke radove vezane za temelje i saniranje klizišta. Uz Komisiju za očuvanje nacionalnih spomenika i Jevrejska zajednica intenzivno radi na pronalaženju fondova. Mi se nadamo da će ovo što smo započeli kontinuirano teči dalje i da ćemo uskoro biti u prilici ovo groblje prezentirati UNESCO-u", rekla nam je Hadžimuhamedović.
Jakob Finci objašnjava kako su ovi radovi u sklopu priprema za 2015. godinu, kada će se obilježiti 450 godina od dolaska Jevreja u ove krajeve i gotovo 400 godina postojanja ovog groblja.
"To su vrlo značajne godišnjice. One pokazuju da su u ovom gradu svi živjeli zajedno i da nisu smetali jedni drugima. Sve do ovog posljednjeg rata, ovo groblje nikad nije oskrnavljeno i oštećeno. U ovom ratu je doživjelo teško razaranje zbog toga što se nalazilo na prvoj liniji fronta, a ne zato što je jevrejsko groblje. Rekao bih da smo, uz pomoć prijatelja iz inozemstva i Komisije za zaštitu spomenika, uspjeli ove stvari dovesti na takav nivo da ćemo napokon moći podnijeti aplikaciju za upis ovog groblja u svjetsku kulturnu baštinu. Taj projekt smo počeli još 1990. godine, ali je zbog rata zaustavljen i nije nastavljen sve do ovih dana", izjavio je Finci.
Najveće greške koje ljudi čine tokom seksa: Zbog njih ne postižete zadovoljstvo
Bingo City Centar se otvara sutra na Ilidži: Evo šta nudi novi tržni centar u Sarajevu
