Tranziciona tortura
34

Sistemski pritisak na preživjele logoraše kroz naplate sudskih troškova

Piše: Ibro Č.
Foto: Arhiv/Klix.ba
Foto: Arhiv/Klix.ba
Oni koji su u proteklom bh. ratu preživjeli mučenja, torture, silovanja i ubijanja, a poslije rata podnosili tužbe za naknadu nematerijalne štete, izgubili su pravo da traže pravičnu naknadu koja potječe iz krivičnog djela. Uz to im se nalaže plaćanje troškova sudova i pravobranilaca, što je protivno presudi Evropskog suda za ljudska prava.

Bivše žrtve logorskih tortura su od 2007. godine podnosile pojedinačne tužbe za naknadu nematerijalne štete, a iako nema zvaničnih podataka koliko je takvih tužbi bilo, iz Saveza logoraša BiH broj takvih tužbi procjenjuju na blizu 30 hiljada.

"Osnov za podizanje tih tužbi bio je stav Ustavnog suda BiH da nema zastare u tužbama logoraša za naknadu nematerijalne štete. Međutim, od tada su tri puta mijenjali svoj stav, a u skladu s tim stavovima sudovi su se i ponašali. Kulminacija je bila 2014. godine kada je Narodna skupština RS-a donijela dva zakona po hitnom postupku - Zakon o izvršnom postupku i Zakon o unutarnjem dugu, gdje su otprilike kazali da će se presude i troškovi za naknadu nematerijalne štete koje žrtve traže isplaćivati u vrijednosnim papirima u narednih 20 godina, a da je prioritet nad tim isplatama zapravo naplata troškova suda i pravobranilaca. Većina tih poslanika je to podržala, iako smo mi na vrijeme upozoravali sve bh. institucije", kazao je predsjednik Saveza logoraša BiH Jasmin Mešković za Klix.ba.

Mešković dodaje da se sada svi sudovi, bez obzira na to u kojoj fazi predmet bio, pozivaju na zastaru i odbacuju takve tužbene zahtjeve.

"Bez obzira na to jesu li oni stigli do prvostepene ili drugostepene presude, bez ikakvog upuštanja u predmet sudovi se pozivaju na zastaru i odbacuju takve tužbene zahtjeve. Uz to nalažu plaćanje troškova suda i troškova pravobranilaca, što je posebno izraženo u sudovima RS-a i Brčko distrikta. Ništa bolja situacija nije ni sa sudovima u Federaciji. I oni počinju zaračunavati nekakve troškove dok izvrše ovjeru tih dokumenata, a sve brzinom svjetlosti", kazao je Mešković.

Prema njegovim riječima, bolno u svemu tome je što dolaze na kućne adrese bivših logoraša te vrše popis i evidentiranje imovine.

"Do sada je bila praksa da onima koji nisu u radnom odnosu ili nemaju penziju sudska policija dođe i vrši popis imovine po kućama i stanovima. Bilo je nekoliko slučajeva gdje su pokušali naplatiti troškove preko licitacije zaplijenjene imovine bivših logoraša, međutim niko im se nije javljao na te licitacije", prisjetio se Mešković.

Napominje da se samo u njegovom slučaju predmet vodi na tri nivoa i da sva tri nivoa zasebno traže da se plate troškovi suda i troškovi pravobranilaca.

"Niko u Bosni i Hercegovini ne reaguje. Oni koji su preživjeli mučenje, torturu, silovanja i ubijanja u proteklom ratu danas moraju plaćati danak zato što su živi, tako što plaćaju troškove sudskog postupka", poručio je predsjednik Saveza logoraša BiH Jasmin Mešković, dodavši da je to protivno presudama Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu.

Advokat Damir Alagić, koji je zastupao veliki broj bivših logoraša u ovim slučajevima, kazao je za Klix.ba da odluka suda iz Strazbura kaže da sudovi ne mogu naplaćivati troškove pravobranilaca.

"Mogu naplaćivati samo realne troškove, odnosno troškove vještačenja, ukoliko ih je bilo. Međutim, zbog neprocesuiranja ljudi koji su počinili ratne zločine, odnosno zbog neunošenja imena oštećenih ljudi u te presude, oni su izgubili pravo da traže pravičnu naknadu koja potječe iz krivičnog djela, a uz to im naplaćuju troškove pravobranilaštva i sudova. To je nedopustivo", poručio je Alagić.

Najavio je tužbu protiv Bosne i Hercegovine, Federacije BiH, Republike Srpske i Distrikta Brčko zbog neprocesuiranja ratnih zločina, odnosno neunošenja imena oštećenih osoba u te presude.

"Tužba je još uvijek u fazi izrade. Veoma je složena", kazao je Alagić.