Širenje mreže centralnog grijanja kao rješenje zagađenja zraka u Tuzli, problem je u novcu

Ambijentalno zagađenje zraka u Tuzli je prisutno tokom cijele godine, zbog industrije i motornih vozila, a povećanje koncentracija, uglavnom sumpordioksida i zagađujućih čestica, posebno je izraženo u zimskim mjesecima. Takvom stanju doprinose i individualna stambena ložišta koja za energent koriste ugalj.

Mještani tuzlanskih naselja Bukinje i Šićki Brod u zimskim danima svoje objekte zagrijavali su individualnim ložištima, što je doprinosilo prekomjernom zagađenju zraka. Angažmanom nadležnih, konkretnije Gradske uprave Tuzle, izvršena je toplifikacija naselja priključenjem na sistem daljinskog grijanja, a mještani u ovoj sezoni osjete benefite, udišući čišći zrak.

Goran Stojak iz Bukinja godinama je ukazivao na problem prekomjernog zagađenja zraka, koji su pored Termoelektrane Tuzla prouzrokovale i individualne kotlovnice. Međutim, danas nam kaže da je situacija znatno drugačija jer skupa s komšijama može lagodnije šetati naseljem.

"Ovakav potez nadležnih od izuzetnog je značaja, jer je veoma lijepo kada ujutro ustanem, izađem napolje i ne osjetim onaj oštri miris dima za koji svi znamo da je izuzetno opasan. Uslovi života u Bukinju i Šićkom Brodu danas su znatno bolji", kaže Stojak za Klix.ba.

Gradska uprava Tuzle toplifikaciju Bukinja i Šićkog Broda vrši uz pomoć finansijskih sredstava od naknade koju grad dobija od Termoelektrane po osnovu ekološkog obeštećenja.

Mještanima su besplatno ugrađene podstanice, a daljinsko grijanje plaćaju na osnovu potrošnje, čime, kako navode, ostvaruju i uštede u odnosu na raniji način zagrijavanja prostorija.

"Konkretno u Bukinju dijelovi Kolone i Divkovića su već toplificirani, a sada očekujemo da će i ostale tri zone naselja biti završene. Smatram da bi Tuzla svoju politiku centralnog grijanja trebala promijeniti u potpunosti, omogućivši svim građanima priključenje na sistem, jer bismo time smanjili zagađenje zraka", smatra Stojak.

U Tuzli je trenutno na sistem daljinskog grijanja priključeno nešto više od 22 hiljade domaćinstava, a direktorica Centra za ekologiju i energiju Džemila Agić ističe da je ovo rješenje dobro, međutim, u državi kao što je BiH problem je u novcu.

"Kad već imamo industriju, poput Termoelektrane Tuzla, iz koje možemo dobivati toplinu, potrebno je svakako prednost iskoristiti. Međutim, evidentno je isto tako da se toplifikaciona mreža ne može proširiti u cijelosti, jer Grad Tuzla nema dovoljno sredstava da bi napravio takvu infrastrukturu i omogućio priključenje svim građanima. Također, mi primjećujemo i dodatni problem, jer kada se napravi infrastruktura, pojedine porodice se ne mogu priključiti zbog loše ekonomske situacije", navodi Agić.

Istraživanje koje je uradio Centar za ekologiju i energiju, na uzorku od deset hiljada domaćinstava u Tuzlanskom kantonu, pokazalo je da ljude bolja finansijska situacija, odnosno bolja mjesečna primanja, odvode od uglja kao energenta za zagrijavanje domova.

"Mi moramo razmišljati i o alternativama centralnom grijanju, jer svi pričaju o energetskoj tranziciji i prestanku korištenja uglja. Obnovljivi izvori energije svakako su alternativa za zagrijavanje iz biomase i geotermalnih izvora, praveći razne kombinacije. Ne moramo mi koristiti pelet da bismo zadovoljili korištenje biomase, jer možemo upotrebljavati i sječku te cjepanice drveta, uz posjedovanje odgovarajućeg kotla", pojašnjava Agić.

Zagađenje zraka sa sobom nosi i brojne zdravstvene probleme, poput raznih vrsta karcinoma, steriliteta kod partnera te moždanih udara, koji su sveprisutniji među Tuzlacima. Agić kaže da se kao društvo moramo osvijestiti i početi rješavati problem zagađenja, jer druge mogućnosti nema.

"S jedne strane imamo pritisak cijelog svijeta koji kreće ka energetskoj tranziciji i BiH mora ići u tom smjeru, i za to nas niko ne pita, a sa druge strane i mi sami moramo biti motivisani da riješimo problem zagađenja zraka. Moramo krenuti i ka smanjenju potreba za energijom, jer će ona biti sve skuplja, bilo da je riječi o električnoj ili toplotnoj", zaključila je Agić.