Miodrag Simović
Iako se gotovo svakodnevno putem medija mogu čuti prijetnje da će od Ustavnog suda BiH biti zatražena zaštita vitalnog nacionalnog interesa, to po svoj prilici ipak nije česta pojava - prema podacima sa kojim raspolažu u Ustavnom sudu od 1997. godine do danas sudije su raspravljale o četiri takva slučaja, iako su očekivali veći broj takvih predmeta.
U intervjuu Srni predsjednik Ustavnog suda BiH profesor dr. Miodrag Simović ističe da se uspješno nose sa svim problemima i pritiscima.
"Ne dozvoljavamo da se politički procesi i igre prenesu u sudnicu. Autonomija, nezavisnost i nepristrasnost Ustavnog suda u interesu je svih građana", rekao je Simović i naveo da je Ustavni sud BiH pod stalnim pritiskom, prije svega, zbog priliva novih predmeta, te nemogućnosti da budžetska sredstva raspodijeli u skladu sa stvarnim potrebama ovog suda, koje variraju od vremena do vremena", navodi Simović i pojašnjava:
"Sud funkcioniše, u principu, na zadovoljavajući način. Menadžment Suda stalno preduzima određene mjere da bi se adekvatno odgovorilo na izazove s kojima se susrećemo. Moramo da zadržimo standard koji smo postigli. Naravno, otežavajuća je okolnost što ne radimo u punom sastavu od devet, nego nepotpunom, sa osam sudija. Nadamo se da će se i taj problem brzo riješiti. Uspješan rad Ustavnog suda BiH je razultat, na kraju krajeva, uspješnog timskog rada svih zaposlenih".
Ustavni sud BiH, zaključno sa 30. septembrom ove godine, ima 7.506 predmeta u radu. Priliv predmeta je enorman i povećava se iz godine u godinu, a kapaciteti Suda su isti već godinama. Ove godine, zaključno sa 30. septembrom, primljeno je 4.287, a u cijeloj prošloj godini 4.209 predmeta.
Poređenja radi, Ustavni sud BiH je u toku prvih pet godina svog postojanja, od 1997. do 2002. godine, primio ukupno 701 predmet, a riješio 411.
"Mi danas rješavamo toliko predmeta u jednom mjesecu. Ovi podaci najbolje govore o opterećenosti Suda i o povećanju obima posla, ali i o odgovoru Ustavnog suda BiH na ove izazove. Ovo je, na neki način, i potvrda povjerenja javnosti u naš Sud", ističe Simović i dodaje da je prosječno vrijeme odlučivanja u meritornim predmetima iz apelacione jurisdikcije između dvije i tri godine, dok se nedopustivi predmeti rješavaju u znatno kraćem periodu.
On naglašava da ne postoji predmet koji je stariji od tri godine, te da ohrabruje činjenica da Ustavni sud rješava brzo predmete koji se tiču apstraktne ocjene ustavnosti, što je veoma bitno, jer su ovi predmeti od izuzetne važnosti. Sud trenutno ima u radu šest predmeta iz ove nadležnosti.
"Svi predmeti se, u principu, rješavaju po hronološkom redu. Ustavni sud pokušava da se striktno drži ovog pravila, jer je on odraz jednakosti svih građana pred zakonom. Postoje izuzeci koje se odnose na predmete u vezi sa pravom na ličnu slobodu i bezbjednost čovjeka, kao i predmeti koji se tiču nerazumne dužine postupka. Osim toga, Sud daje prioritet onim predmetima u kojima bi se desila nenadoknadiva šteta ukoliko bi ga Sud rješavao po hronološkom redu, a čime bi se i izvršenje naše odluke dovelo u pitanje", objašnjava Simović.
Prema njegovim riječima, Sud želi da njegove odluke budi objektivno izvršive i sudije su svjesne da je svakom građaninu njegov predmet najvažniji. Međutim, kapaciteti su ograničeni i moraju se držati uobičajenih pravila koje poštuju i drugi evropski sudovi.
"Ustavni sud BiH veoma je važna ustavna institucija. Njegova uloga je krucijalna kada je riječ o zaštiti ustavnopravnog poretka, uključujući ljudska prava i slobode. Neki predmeti se tiču izuzetno teških problema, koji imaju uticaja na političke procese u državi. Samim tim, pritisaka ima, i oni se najčešće ispoljavaju putem medija", navodi Simović i dodaje:
"Možemo razumjeti da svako želi da Ustavni sud BiH donese odluku kakvu on priželjkuje. Međutim, Sud se drži Ustava BiH, štiti ga i sudi prema njemu. S druge strane, Ustavni sud je bio i ostao nezavisan i nepristrasan sud. To je jedna od njegovih osnovnih karakteristika i bitan stub njegovog uspješnog rada. Toga smo svi veoma svjesni i ne dozvoljavamo da se politički procesi i igre prenesu u sudnicu. Autonomija, nezavisnost i nepristrasnost Ustavnog suda u interesu je svih građana".
Komentarišući činjenicu da Ustavni sud BiH radi sa jednim sudijom iz Republike Srpske i eventualnu mogućnost da se zbog toga neke odluke donesu na štetu Republike Srpske, Simović objašnjava da Ustav BiH propisuje kvorum za rad Ustavnog suda BiH, a to je pet sudija - ali se odluke donose većinom glasova svih sudija - znači sa pet glasova.
"Kod donošenja konkretnih odluka teritorijalni ili etnički sastav sudija nije kriterijum. Drugim riječima, uprkos teritorijalnom principu izbora sudija, sudije Ustavnog suda BiH su obavezne da brane sve interese svih subjekata koji proizlaze iz Ustava BiH. Samim tim sve sudije, a ne samo sudije izabrane iz Republike Srpske, štite interese Republike Srpske koji su garantovani Ustavom BiH", ističe u intervjuu Srni Simović i navodi da se isti princip primjenjuje i kada je riječ o Federaciji BiH, Brčko distriktu ili državi BiH.
Možda vas zanima
Aplikacija za prijevoz
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
