BiH
3

Šimić: Pravda za žrtve ratnih zločina u BiH nije zadovoljena ni 20 godina nakon rata

FENA
Goran Šimić i Adil Kulenović (Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba)
Goran Šimić i Adil Kulenović (Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba)
Redovna sesija Asocijacija nezavisnih intelektualaca Krug 99 ove nedjelje bila je posvećena pravdi za žrtve ratnih zločina u BiH.

Uvodničar dr. Goran Šimić mišljenja je da je pitanje pravde za žrtve u BiH aktualno, ne samo zbog nedavnih dešavanja u vezi s puštanjem Vojislava Šešelja na slobodu nego da je ono u ovom društvu aktualno od završetka posljednjeg rata.

"Nažalost, mi kao društvo odabrali smo samo jednu mogućnost da zadovoljimo pravdu, a to su suđenja za ratne zločine koja se odvijaju na Haškom tribunalu i na domaćim sudovima", kazao je on novinarima.

Navodi da je danas, dvadeset godina poslije, sasvim ispravno reći da ta pravda nije zadovoljena. Ne spada, kaže, u grupu ljudi koji smatraju da se pravde za žrtve rata u BiH ne može postići.

"Smatram samo da se ona ne može postići na ovakav način. Dakle, sudovi naprosto nisu stvoreni da bi dijelili pravdu. Oni određuju individualnu krivičnu odgovornost počinitelja i utvrđuju činjenice da bi to mogli i odlučiti", smatra on.

Šimić podsjeća da davanje nematerijalnih naknada žrtvama, medicinske i druge vrste pomoći ne može biti ostvareno sudskim procesima kakvi god oni bili te misli da ovdašnje društvo treba promisliti "gdje smo trenutno i zašto nismo postigli tu pravdu.“

Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba
Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba

"Došlo je vrijeme da suđenja za ratne zločine u BiH budu propraćena i drugim aktivnostima kojima će na smislen, ljudski, etički, moralan i društveni način žrtvu promatrati kao ljudsko biće koje je stradalo i patilo. Da nije bio Hrvat, Srbin, Bošnjak, nego da je bio ljudsko biće kakvi smo i sami", kazao je.

Činjenica je, kaže Šimić, da mi pravdu promatramo kao apstraktni ideal, zanemarujemo da su žrtve ljudska bića, koja imaju potrebe.

"Kako da zadovolje te potrebe bez pomoći društva. Ne samo da, suđenjima za ratne zločine, ne zadovoljavamo žrtve i njihove potrebe nego smo mi kao društvo (u etičkom, moralnom, duhovnom smislu) propali toliko da ne možemo shvatiti da su njihove patnje zapravo patnje društva", kaže on.

Šimić kaže da ideja Haškog tribunala jeste bila da se sudi najvišim rangiranim političkim, vojnim, policijskim i drugim dužnosnicima s područja bivše Jugoslavije da bi se, upravo njihovim suđenjima, utvrdila istina.

"Tim presudama bismo dobili približnu istinu o tome što se dogodilo. Nažalost, mislim da je to jedna od oblasti u kojima je Haški tribunal u potpunosti podbacio jer zapravo nikoga značajnog nije ni osudio. Mali broj visoko pozicioniranih uopće je i došao pred Tribunal, većina njih je umrla prije presude, a tamo gdje je i donesena bila je oslobađajuća", navodi Šimić.

Adil Kulenović iz Asocijacije Krug 99 u izjavi za novinare osvrnuo se na dužinu sudskih postupaka i podsjetio da je Nirnberški proces trajao manje od godinu dana, a Tokijski proces oko dvije godine, a za to vrijeme osuđeni su ključni ili najkrupniji akteri zločina.

Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba
Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba

"Istovremeno, proces koji se odvija pred Međunarodnim sudom za bivšu Jugoslaviju traje oko 20 godina i čini se da je pravda nedostižna, a da će zločinci biti nagrađeni za ono što su učinili. Puštanjem na slobodu i odugovlačenjem procesa, kao da se prepušta vremenu da oni umru pa da im se onda, eventualno sudi u moralnom, ali ne i pravnom smislu i značenju", kazao je Kulenović.