BiH
226

Simbol srazmjera genocida: Polaganje 100.000 keramičkih kostiju u Srebrenici

Piše: I. P.
(Foto: Edin Hadžihasić/Klix.ba)
Sutra u Srebrenici počinje volonterska akcija "Polaganje kostiju" koja ima za cilj podizanje svijesti o genocidu počinjenom u tom gradu prije 20 godina.

Riječ je o volonterskom naporu ljudi iz Centra za postkonfliktna istraživanja te volontera iz cijeloga svijeta. Predstavnica projekta Velma Šarić istakla je kako godišnjica mora biti bilježena na poseban način i uz učešće mladih ljudi.

"Riječ je o umjetničkoj instalaciji 'Milion kostiju' iz Sjedinjenih Američkih Država koja je prebačena u Srebrenicu. Instalaciju čini stotinu hiljada kostiju od keramike koje su načinili mladi ljudi iz SAD-a u sklopu kampanje koja je imala za cilj prevenciju genocida i ukazivanje na genocide koji se trenutno dešavaju u Somaliji, Burmi, Siriji i svim drugim ratnom zahvaćenim mjestima", rekla je Šarić.

Prvi put u postratnoj historiji BiH 150 mladih ljudi učestvovat će u petodnevnim aktivnostima koje počinju od sutra u 9 sati kada će početi postavljanje instalacije u Memorijalnom centru. Velika podrška je izostala, ali organizatori svoju zahvalnost duguju šefici Ureda Vijeća Evrope u BiH Mary Ann Hennessey i Nacionalnom demokratskom institutu iz Washingtona.

Zbog činjenice da je riječ o imitaciji kostiju te da neki smatraju čin neprimjerenim, Šarić je objasnila dublju simboliku i značaj instalacije.

"Naša svakodnevnica nije takva da mi možemo imati komemoraciju sa ružama jer je BiH puna masovnih grobnica i porodica koje još uvijek stoje nad jamama čekajući da njihovi najmiliji budu pronađen. Stoga smatramo da će vizuelni efekat ove postavke pokazati prave razmjere genocida te da će upozoriti svijet da skrene pažnju na to gdje se ubijanja dešavaju sada. Postavka će biti trajna i kroz idejno i vizuelno rješenje kombinovano sa edukacijskom komponentom, velikim brojem dokaza Haškog tribunala, naći će mjesto u Memorijalnom centru gdje će svjedočiti o tome šta se desilo u Srebrenici za generacije koje dolaze", zaključila je Šarić.

Mary Ann Hennessey je svoje obraćanje počela isticanjem mana svoje organizacije kada je u pitanju sprečavanje genocida.

"Genocid koji se desio u BiH pokazuje da Vijeće Evrope ima još posla kako se to ne bi ponovilo. Jedan od osnovnih načina borbe protiv mogućnosti ponavljanja genocida u budućnosti jeste edukacija mladih, ali najvažnije je održavanje suosjećanja. Mislim da je ovaj projekat važan s obzirom na jako vizuelno podsjećanje na ljude koji su stradali u genocidu. Podsjeća nas da su stradali ljudi isti kao i mi koji živimo, te da su njihove kosti identične našim", objasnila je Hennessey.

Volonterka Lejla Bećar smatra kako "Milion kostiju" napokon daje razlog za učešće mladih koji inače bježe od tema o Srebrenici.

"Ovaj projekat je meni veoma blizak jer smatram da napokon čini nešto više za obilježavanje genocida. Prisustvovala sam mnogim predavanjima i smatram kako mladi ne žele slušati o tome jer je poenta upravo u tome da samo slušaju. Sada mladi imaju priliku uraditi nešto i stvoriti trajnu vezu sa Srebrenicom", rekla je Bečar.

Osim volontera iz BiH, u projektu učestvuju mladi iz Hrvatske, Srbije, Makedonije, Švedske, SAD-a, Kostarike, Holandije i mnogih drugih zemalja. Jedna od volonterki gošći je Anna Idzinga.

"Idem na komemoraciju kako bih mladima u Holandiji prenijela svoja iskustva jer oni ne razgovaraju često o genocidu koji se desio u Srebrenici, ali ni odrasli ne razgovaraju često o toj temi i ne znaju mnogo. Oni će to moći bolje razumjeti kada im ja prenesem priču o onome što se tamo stvarno desilo. Na taj način uspostavljam vezu između svojih sugrađana i Srebrenice", rekla je Idzinga.