BiH
0

Silajdžić uputio pismo predsjedniku VS UN-a

Sarajevo-x.com
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Haris Silajdžić uputio je pismo predsjedniku Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda koje objavljujemo u cijelosti.

"Poštovani g. Predsjedniče,

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, g. Miroslav Lajčak, obratio se 5. decembra Vijeću sigurnosti UN-a u vezi sa situacijom u Bosni i Hercegovini. Povod ovog pisma je da pojasnim neka pitanja kojim se Visoki predstavnik bavio u svom obraćanju. Bez takvog pojašnjenja, obraćanje Visokog predstavnika bi članovima Vijeća sigurnosti dalo nepotpunu i pogrešnu sliku o situaciji u Bosni i Hercegovini.

Kao razlog za trenutni politički zastoj u Bosni i Hercegovini Visoki predstavnik je okrivio ''negativnu i nacionalističku retoriku sa svih strana.'' Trenutna politička situacija u Bosni i Hercegovini, međutim, nije izazvana retorikom i unutrašnjim svađama. Naprotiv, ta situacija je uglavnom rezultat parcijalnog i selektivnog provođenja Daytonskog mirovnog sporazuma zbog opstrukcija od strane vlasti Republike Srpske.

U svom izvještaju, Visoki predstavnik je identifikovao niz konkretnih opstrukcija i ozbiljnih osporavanja institucija, nadležnosti i zakona Bosne i Hercegovine od strane tih vlasti. Visoki predstavnik je propustio, međutim, da ponudi bilo kakve mjere koje je njegov ured dužan preduzeti da zaustavi takve opstrukcije i osporavanja. Štaviše, Visoki predstavnik nije preduzeo takve mjere već duže od godinu dana.

Umjesto toga, strategija nekih u međunarodnoj zajednici se fokusirala na okončanje mandata Ureda Visokog predstavnika. Iako je Vijeće za implementaciju mira u početku identifikovalo jasne uslove i ciljeve koji moraju biti postignuti prije nego takav potez može biti poduzet, sama tranzicija je sada postala cilj. Predviđena mjerila se, s druge strane, konstano spuštaju kako bi zadovoljila taj cilj.

Mandat Visokog predstavnika je da nadgleda implementaciju Daytona, a ne kršenja njegovih glavnih odredbi i principa. Nažalost, realnost je da smo ne samo svjedoci sistematskih kršenja Daytona, već smo i pod pritiskom da ponovo pregovaramo niz ključnih dijelova Daytona samo zbog toga jer vlasti Republike Srpske odbijaju da ih implementiraju.

Pokušaji da skrenemo pažnju na ova kršenja i opstrukcije nisu naišle na podršku Ureda Visokog predstavnika. Ti pokušaji su u najboljem slučaju okarakterisani kao nefleksibilnost, a uglavnom kao okorjelost. Ova strategija izjednačavanja ''strana'' samo je doprinjela ohrabrivanju opstrukcija koje dolaze iz Republike Srpske, a predložena ili podržana rješenja sve više padaju ispod daytonskih principa.

Kao primjer, u svom obraćanju Vijeću sigurnosti, Visoki predstavnik je okarakterisao moj govor pred Generalnom skupštinom UN-a i moje pismo šefovima država Evropske unije i NATO-a kao ''negativnu retoriku'' i ''privatni politički plan.'' Prilažem i taj govor i to pismo jer je evidentno u njima da ili citiraju mišljenja relevantnih međunarodnih institucija u vezi Bosne i Hercegovine ili da upozoravaju na konkretna i kontinuirana kršenja Daytonskog sporazuma. Istina može biti neprijatna, ali se mora reći.

Štaviše, ja se borim zajedno sa drugim patriotskim snagama u Bosni i Hercegovini protiv transformacije Daytona u praktičnu implementaciju Miloševićevog projekta već trinaest godina, djelujući kroz sve relevantne institucije u različitim svojstvima, uključujući i kao predsjednik političke stranke i kao demokratski izabran član Predsjedništva BiH. Opisati moje napore kao privatni politički plan je nonsens bez presedana.

Prateći strategiju linije manjeg otpora, Visoki predstavnik je pružio punu podršku sporazumu između lidera tri stranke u vezi pitanja državne imovine, koji predviđa transfer većine takve imovine entitetima po ''teritorijalnom principu.'' Član I Ustava BiH i Sporazum o sukcesiji između država nasljednica bivše SFRJ, međutim, jasno preciziraju da ova imovina već pripada Bosni i Hercegovini, činjenica koja je nedavno potvrđena presudom Suda Bosne i Hercegovine.

Podržavajući ''kompromis'' koji je iznuđen opstrukcijama od strane vlasti Republike Srpske u vezi korištenja državne imovine, Visoki predstavnik je podržao soluciju koja suspenduje pravne obaveze i koja de facto pretvara Bosnu i Hercegovinu u državnu zajednicu dva entiteta. Štaviše, takvo rješenje služi kao pokriće za sve kriminalne aktivnosti u vezi raspolaganja državnom imovinom od 6. aprila 1992. godine, što je suprotno deklarisanom cilju iskorjenjavanja korupcije i nelegalnih aktivnosti.

U mom obraćanju Generalnoj skupštini UN-a, podcrtao sam činjenicu da je međunarodna zajednica priznala da je počinila tragične greške u Bosni i Hercegovini. Efekti tih grešaka nastavljaju se prepoznavati i kroz presudu Međunarodnog suda pravde o genocidu u Bosni i Hercegovini i kroz suđenje Radovanu Karadžiću za više tačaka genocida, širom Bosne i Hercegovine i protiv Bošnjaka i Hrvata. Greške mogu biti počinjene, ali one ne smiju biti ponovljene. Banalizacija stvarnih uzroka trenutne situacije u Bosni i Hercegovini predstavlja novu takvu grešku. Uzgred, u svom obraćanju Vijeću sigurnosti, Visoki predstavnik nije ni pomenuo presudu Međunarodnog suda pravde, bez obzira na činjenicu da je ovo prva i jedina presuda o genocidu u istoriji.

U zaključku, želio bih da znate da sam optimista i da iskreno vjerujem da će međunarodna zajednica naći neophodnu političku volju da u potpunosti implementira Daytonski sporazum i da primjeni principe i norme međunarodnog prava u Bosni i Hercegovini. Kada god je takva volja bila prisutna, kao u vezi sa reformom odbrane i nekim drugim reformama, ti principi su prevladali. Uskoro ćemo započeti opsežnu reformu Ustava, i očekujemo da međunarodna zajednica neće ostati po strani, već da će preuzeti aktivnu ulogu kako bi osigurala da novi Ustav odražava vrijednosti moderne, multietničke demokratije.

U međuvremenu, nadamo se da će nam biti pružena pomoć u odupiranju pokušajima da se jedno staro multietničko društvo pretvori u srednjovjekovno plemensko društvo bazirano na rezultatima genocida, etničkog čišćenja, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina koji su počinjeni na pragu 21. vijeka. Ovo može biti postignuto kroz punu implementaciju Aneksa 7 Daytonskog sporazuma koji nalaže povratak svih izbjeglica, primjenu svih odredbi o ljudskim pravima sadržanih u Daytonu, te kroz pružanje specijalne pažnje obrazovanju i medijima kako bi se građanima Bosne i Hercegovine omogućilo da uživaju privilegije koje pruža moderna demokratska država i društvo.

Bit ću Vam zahvalan ako uručite ovo pismo ostalim članovima Vijeća sigurnosti.

S poštovanjem, dr. Haris Silajdžić"