Silajdžićevo pismo je uslijedilo nakon onoga u kome su 18. juna 2007. godine on "i još jedan član Predsjedništva BiH" zatražili pomoć UN-a u anuliranju rezultata genocida u Bosni i Hercegovini", na što je Ured generalnog sekretara UN-a izdao saopćenje da generalni sekretar “ne namjerava odgovarati na predmetno pismo, s obzirom na to da isto nisu potpisala sva tri člana Predsjedništva BiH".
U ovomjesečnom pismu Silajdžić podsjeća generalnog sekretara UN-a kako namjera prethodnog pisma nije bila da ishoduje specifičan odgovor, već da skrene njegovu pažnju na međunarodnopravne obaveze koje međunarodna zajednica ima prema BiH. Te obaveze, podsjetio je, proizilaze iz principa međunarodnog običajnog prava koji nalažu da nijedna država ne smije priznati zakonitom situaciju nastalu kroz ozbiljno kršenje peremptorne norme međunarodnog prava, što uključuje zločin genocida, niti smije pružiti pomoć ili podršku u održavanju takve situacije.
Te obaveze, navedeno je, postoje neovisno od bilo kog pisma koje na takve obaveze ukaže i moraju biti izvršene neovisno od toga da li je na njih uopće ukazano, kao i od toga da li su bilo kakvo pismo u tom pravcu potpisala tri, dva ili, kao u ovom slučaju, jedan član Predsjedništva BiH.
Teret ispunjenja tih obaveza leži na cjelokupnoj međunarodnoj zajednici i afektirana država nije čak ni dužna da formalno uputi zahtjev za ispunjenje tih obaveza. Ove obaveze se ne mogu ignorirati niti zaobilaziti kroz formalnosti, jer one prethode bilo kakvom pismu koje na njih ukazuje, naveo je Silajdžić, podsjećajući generalnog sekretara UN-a da "pismo koje je dovelo do tih obaveza je potpisano 11. jula 1995. godine u 'sigurnoj zoni' UN-a u Srebrenici, a sada nosi pečat Međunarodnog suda pravde čija presuda drži da je genocid počinjen u Srebrenici i okolnoj regiji kada su iste pale u ruke snaga Republike Srpske".
Šta predviđa zabrana TikToka u SAD-u i koje bi zemlje mogle slijediti taj primjer
