Silajdžić: Mislim da možemo dobiti podršku američkog Kongresa za provedbu presude o genocidu u Srebrenici
Prije razgovora i zajedničkog puta u Srebrenicu, gdje je već ranije najavljeno uručenje ove nagrade Smithu, Silajdžić je novinarima kazao da je njegov sugovornik najzaslužniji zajedno s bh. aktivistima patriotima u Sjedinjenim Državama za donošenje Rezolucije 199 u američkom Kongresu 6. aprila 2005. godine.
To je dokument u kojem je i prije presude Međunarodnog suda pravde u Haagu utvrđeno da je jula 1995. godine u Srebrenici počinjen genocid, napomenuo je član Predsjedništva BiH.
"Rezolucija je između ostalog konstatirala da je UN priznao greške učinjene u Srebrenici, a da je rezultat, kako stoji u tom dokumentu, 'agresije i etničkog čišćenja', oko dva miliona izbjeglica i oko 200.000 žrtava", kazao je Silajdžić.
Upitan o čemu će danas razgovorati sa Smithom, izjavio je da će prvenstveno pokrenuti pitanje provedbe presude o genocidu.
"Američki Kongres je i prije suda ustvrdio genocid u Srebrenici. Sada, nakon što je presuda Međunarodnog suda pravde zvanična, postavlja se pitanje - kakve su obaveze međunarodne zajednice prema toj presudi jer čujemo ponegdje da presuda ne bi trebalo da ima nikakve pravne posljedice. Onda se postavlja pitanje: čemu presuda, čemu Sud koji je ustanovljen Vijećem sigurnosti UN-a i čemu onda kažnjavanje ljudi koji su planirali i počinili genocid?
Ova tema nažalost mora preovladavati u aktuelnoj situaciji u BiH. Mi ćemo sasvim sigurno prići promjeni ili izgradnji novog ustava BiH, pa je sada pitanje da li ono što je učinjeno silom i genocidom, može biti legalizirano. Međunarodno pravo kaže da ne može, povelja UN-a također. Nijedna država, uključujući i BiH, ne smije priznati ono što je učinjeno genocidom i sve države se moraju angažirati da posljedice takvog zločina budu uklonjene", kazao je Silajdžić.
Na novinarsko pitanje da li se ponovno može očekivati eventualna podrška rezolucijom od američkog Kongresa, ovog puta u smislu provedbe haške presude o Srebrenici, dodao je: "Mislim da može. I kongresmen Smith je bio veoma aktivan kad je BiH trebala pomoć, SAD su intervenrale vojnom silom. Smith je političar i čovjek kojeg ne zanimaju 'političke korektnosti trenutka', nego pravda i ljudska prava".
Chris Smith je u svojoj izjavi novinarima označio Silajdžića kao čovjeka koji se istinski stalno zalagao da američki kongresmeni dobiju sliku o tome da se u Srebrenici desio zločin sa stravičnim posljedicama - genocid.
Odluku o dodjeljivanju Chrisu Smithu ovogodišnje nagrade "Srebrenica 1995." donijela su udruženja porodica žrtava genocida zajedno s Institutom za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava iz Sarajeva.
Odluka je zvanično saopćena 29. juna u Sarajevu, kada je još rečeno da će nagrada Smithu biti uručena 9. jula u Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari.
Smith je dokazani prijatelj BiH koji se između ostalog zalagao za ukidanje embarga na oružje napadnutoj strani tokom proteklog rata u BiH. Smatra se jednim od najvećih zagovornika poštivanja ljudskih prava, obrazloženo je 29. juna na pres-konferenciji u Institutu za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava.
Također je saopćeno da je ovogodišnji dobitnik priznanja "Potočarska povelja" predsjednik Komisije za traženje nestalih Amor Mašović.
Nagrada "Srebrenica 1995." i priznanje "Potočarska povelja" dodjeljuju se pojedincima i institucijama zaslužnim za borbu protiv genocida i predstavljanje mira i tolerancije u cijelom svijetu. Ova priznanja utemeljena su 10. jula 2005. godine.
