Predsjedništvo BiH je, također, donijelo zaključak kojim podržava inicijativu za stavljanje van snage člana 17 Zakona o državljanstvu BiH koji će Parlamentarna skupština BiH razmatrati 29. marta.
Silajdžić pojašnjava da se brisanjem ovog člana zakona omogućava zadržavanje bh. državljanstva i nakon sticanja stranog državljanstva bez bilateralnih ugovora, a takvi ugovori se mogu potpisivati sa zemljama poput Republike Hrvatske kako bi se definirala dodatna prava i obaveze državljana BiH koji imaju državljanstva i tih zemalja.
Upitan za probleme u određivanju granice između dviju zemalja, Silajdžić navodi da je kopnena granica između BiH i Hrvatske u potpunosti riješena i definirana Ugovorom o granici, koji su još 1999. godine potpisali predsjednici Izetbegović i Tuđman, i tu ne bi trebalo da postoje nikakva sporna pitanja.
- Što se tiče otoka Mali i Veliki Školj, ta dva otoka su nedvojbeno teritorij BiH, što je i potvrđeno u potpisanom ugovoru o kopnenoj granici iz 1999. godine, poručio je Silajdžić.
Kada je u pitanju planirana gradnja mosta kopno-Pelješac, Silajdžić smatra da s obzirom da granica na moru još uvijek nije utvrđena, neophodno je izvršiti razgraničenja na moru, uključujući rješenje pitanja unutarnjih voda i teritorijalnog mora, pa da se tek onda pristupi političkim pregovorima oko gradnje mosta.
Sporazum o Luci Ploče je davno potpisan te ni to pitanje ne bi trebalo biti sporno.
Međutim, član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić upozorava: "Začuđujuće je što Republika Hrvatska nastoji ponovo otvoriti to i neka druga pitanja."
Na kraju razgovora je konstatirao da bi primjenjivanje tog ugovora koristilo kako BiH tako i Hrvatskoj, jer bi to znatno doprinijelo privrednoj i drugim vidovima saradnje dviju država, te bi doprinijelo poboljšanju ekonomskih prilika u cijeloj regiji.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
