BiH
0

Šeširdžijska radnja 78 godina na istoj adresi

FENA
(Foto: FENA)
Šeširdžijska radnja "Dendi" koja ima tradiciju dugu 78 godina još postoji na istoj adresi u Titovoj ulici u Sarajevu. Njen prvi vlasnik, Janko Hlpka, porijeklom Slovak, izučivši zanat odlučio je doći u Sarajevo i tu otvoriti radnju, koju danas vodi njegov sin Janko i unuk Haris.

Tradicija izrade šešira i kapa u ovoj radnji traje od 1935. godine, a radi se o porodičnom biznisu.

"Ovo je jedina šeširdžijska radnja u gradu u kojoj se ručno izrađuje ovaj 'simbol kulture', malo proširen. Izrađuju se šeširi, kape, kačketi i svaki primjerak je unikat", kaže u razgovoru za Agenciju Fena Haris Hlpka.

On je danas najviše zadužen za izradu. Iako voli ovaj posao, kaže da, nažalost, ovaj zanat izumire.

"Meni je jako žao, ja sam to naslijedio, a moje dijete to sigurno neće naslijediti. Mada bih volio. Zalažem se i dajem sve od sebe da se očuva ova tradicija, ali to je teško", kaže on.

Dodaje da ne bi radio ovaj posao da nije tradicija, jer ovo je skup zanat.

"Ovo sam naučio od malih nogu, pomažem roditeljima. Al' da se sam upustim u ovu investiciju, nikad ne bih otvorio ovakvu radnju, jer je skup materijal, a ja se trudim da imam kvalitet", kaže Haris u nastavku razgovora za Fenu.

Pojašnjava da, s obzirom na to da se promijenila struktura stanovništva, slabije ima posla, a i Kina je uništila tržište.

"Ljudi više ne gledaju na kvalitet, nego gledaju da prođu što jeftinije", kaže Haris i dodaje da se u njegovoj radnji mogu kupiti šeširi i kape od 10 pa do 250 KM, zavisino od materijala. Naglašava da nema šešira koji se ne može napraviti, a on je u svoj asortiman ubacio i izradu fesova.

"Čak mi donose i slike da napravim šešir. Naša najveća klijentela je bio srednji stalež, penzioneri, ambasadori i ministri koji su nosili šešir. Znali su za taj 'detalj kulture' šešir i kapu. Sad se rijetko nose i fesovi i francuske kape", kaže.

Danas penzioneri dođu da bi očistitili svoje šešire, jer u ovoj radnji rade i hemijsko čišćenje, modeliranje i vraćanje u prvobitni izgled šešira kakav je bio.

"Današnji klijenti su uglavnom stranci, koji znaju kakve su cijene inače, kako se kreću pravi šeširi, pa im je jeftinije kupiti u Sarajevu nego u Beču, Stockholmu, New Yorku", kaže Haris.

Kupci u Harisovoj radnji bili su i neke poznate ličnosti, kao što su glumac Rade Šerbedžija, pjevačica Severina, pjevači Deen Backović, Rizo Ruža.

"Rade Šerbedžija nosi šešir i zna šta je šešir. Kada dođe u Sarajevo uvijek navrati i kupi šešir. Severina je bila dva-tri puta i radili smo za nju cilindar", kaže Haris i dodaje da svoje klijente ne voli dijeliti na poznate i nepoznate, jer kako kaže on poštuje svakog svog klijenta.

U nastavku razgovora pojašnjava da je šešir dio kulture, a ko to zna i voli taj odjevni predmet, detalj, šešir, kapu, vjerovatno zna i gdje će kupiti. Vlasnici ove radnje tradicionalno poklanjaju šešir i nadbiskupu mitropolitu vrhbosanskom kardinalu Vinku Puljiću, a na zidu radnje stoji i njegova zahvalnica.

"Vašim Božićnim darom - poklonjenim šeširom sam uljepšao svoju glavu za slavlje Božića. Od sveg srca zahvaljujem vam na daru, a još više zahvaljujem na toj pažnji da ste mislili na mene svojim darom. Sretan Božić i dobro zdravlje u Novoj godini", stoji između ostalog u Puljićevoj zahvalnici.

On poručuje da država i institucije vlasti treba da povedu više pažnje o starim zanatima koji imaju dugogodišnju tradiciju da ne bi došlo do njihovog izumiranja.

"Država treba da brine za stare zanate, kao što su, između ostalih, kujundžije, kazandžije, sarači, to je dragocjeno u ovoj državi, to treba da se gaji, jer kakav je čovjek bez kulture i tradicije", kazao je Haris Hlpka u razgovoru za Agenciju Fena.