{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Serge Brammertz: Neprihvatljivo je da neki bh. političari osuđene ratne zločince nazivaju herojima

31.10.2018. u 07:00
67
76
Serge Brammertz: Neprihvatljivo je da neki bh. političari osuđene ratne zločince nazivaju herojima
67
Serge Brammertz: Neprihvatljivo je da neki bh. političari osuđene ratne zločince nazivaju herojima
Serge Brammertz (Foto: H. M./Klix.ba)
Glavni tužilac Mehanizma za međunarodne krivične sudove Serge Brammertz koji je u proteklim danima boravio u Sarajevu u intervjuu za Klix.ba govorio je o ključnim preprekama regionalne saradnje na procesuiranju ratnih zločina.
Otkrio je šta očekuje u drugostepenim postupcima u slučajevima Radovan Karadžić i Ratko Mladić te je govorio o mogućnosti kvalifikacije genocida u drugim općinama u BiH gdje su počinjeni sistemski ratni zločini.

Odmah na početku intervjua rekao je da je neprihvatljivo da ovdašnji političari veličaju osuđene ratne zločince i veličaju genocid.

''To je ono što još podriva regionalnu saradnju. Kako ćete istražitelje i tužioce motivirati da procesuiraju osobe koje su njihove nacionalnosti kada imate političke lidere koji javno govore o osuđenim zločincima na način da ih veličaju, da ih pozivaju na oficijelne događaje i javno izjavljuju hvalospjeve o njima. To je totalno neprihvatljivo", kazao je Brammertz za Klix.ba.

Takve osobe su zapravo heroji za pojedine bh. političare. Kako na to gledate?

Ti koji se gledaju kao heroji zapravo su suprotno od onoga što se podrazumijeva herojem. Šta je zapravo heroj? Heroj je neko ko štiti svoj narod, ko je hrabar i ko je pokazao humanost u doba rata. Ali oni ljudi koji su optuženi radili su upravo suprotno. Niko nije optužen zbog borbe protiv drugih vojnika. Svi oni koji su optuženi naredili su naprimjer likvidaciju zatvorenika, uništavali civilnu imovinu, kompletna sela i naselja, ubijali žene i djecu, gledali kako vojnici čine sistemsko seksualno nasilje. Dakle, ti pojedinci koji se veličaju kao heroji su upravo oni koji predstavljaju ono najgore što je društvo proizvelo.

Uskoro ćete podnijeti izvještaj Vijeću sigurnosti UN-a. Jesu li problemi zapravo oni stari, nedovoljna regionalna saradnja u procesuiranju ratnih zločina?

Pa u izvještaju ćemo navesti jedan broj kritičnih aspekata. Kada je riječ o saradnji, ona je dobra između mog ureda i ureda glavnih tužilaca u Sarajevu, Beogradu ili Zagrebu. Ali ono što nije nikako dobro, to je regionalna saradnja. Upravo smo to spominjali više puta i opet ću to spomenuti u izvještaju. Ironija u svemu tome jeste da postoji dosta učesnika u ovom procesu. Međunarodni zvaničnici dolaze ovdje kako bi osigurali da postoji državna strategija za procesuiranje ratnih zločina, a onda se dešava da neki izvršilac ratnih zločina pobjegne u Srbiju ili Hrvatsku i onda se ništa po tom pitanju ne može učiniti. Dakle dovoljno je da pređu granicu i da se nađu u ''sigurnoj luci". Upravo ovakve stvari otežavaju procesuiranje ratnih zločina u regiji.

Nakon posjete BiH i sastanka s glavnom tužiteljicom Tužilaštva BiH da li ste zadovoljni procesuiranjem ratnih zločina u ovoj državi?

Ja razumijem da toliko godina nakon sukoba udruženja žrtava nisu zadovoljna. Oni bi željeli vidjeti više progresa, više slučajeva i više pravde, a umjesto toga gledaju kako počinioci zločina slobodno šetaju ovom državom. Dakle, razumijem tu frustraciju.

S druge strane, mi zaista mislimo da u ovoj oblasti ima sporog, ali stanovitog napretka u procesuiranju. Mi dobro sarađujemo s uredom glavnog tužioca u BiH. Mi smo uključeni u jednu vrstu treninga ili podučavanja kada je riječ o ovoj oblasti. Mislim da imamo dobru interakciju.

Šta se može reći o konačnim presudama Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću?

Kada je riječ o Karadžiću, konačna presuda se očekivala prije isteka ove godine, ali kako ste vidjeli, njihova odbrana je osporila sastav sudskog vijeća. Još nema finalne odluke o ovom pitanju, ali je zasigurno da će ova osporavanja doprinijeti da se donošenje odluke prolongira. Kada riječ o slučaju ''Ratko Mladić" finalna presuda se tek treba očekivati naredne godine i tu je bilo osporavanja sudskog vijeća. Svakako odbrane na to imaju pravo. Mi se s druge strane našim potezima suprotstavljamo tome. Kao što smo već naveli, nije bilo nikakve potrebe da se mijenja čak troje sudija. Takva odluka je prema našem mišljenju u suprotnosti s pravnom naukom. Zbog toga to osporavamo. Konačna odluka po ovom pitanju još nije donesena.

Foto: H. M./Klix.ba
Foto: H. M./Klix.ba


Da li je Haški tribunal ispunio svoju ulogu u procesuiranju ratnih zločina u BiH?

Uvijek je teško za nekoga ko se nalazi na čelu institucije da praktično vrednuje i svoj rad. Objektivno govoreći rekao bih da je podizanje optužnica protiv 161 osobe, od kojih su velika većina optuženi za ratne zločine, u BiH samo po sebi neko postignuće. Kada pogledate druge međunarodne tribunale poput tribunala za Ruandu, ICTY je podigao više optužnica nego svi ti tribunali zajedno pa čak gledajući unazad do Nirnberškog procesa. Svakako to je možda malo ako gledate nekoliko hiljada slučajeva koji još traju i koji se trebaju istražiti i procesuirati.

Kako komentirate nezadovoljstvo porodica žrtava kada je riječ o dokazivanju genocida i na drugim područjima BiH?

To je još uvijek diskusija koja traje i mi moramo vidjeti kakve će biti drugostepene odluke u slučajevima ''Karadžić" i ''Mladić". Razumijem da se traži kvalifikacija ''genocid", ali to su pravne kvalifikacije i one ne mijenjaju ništa u odnosu na težinu slučajeva. Vidite, u slučajevima u onim općinama gdje su izvršena masovna ubistva, silovanja ili protjerivanja ljudi, gdje je bilo uništenje imovine, masivno seksualno nasilje, čak i ako ti slučajevi nemaju sudsku kvalifikaciju ''genocid", ipak je došlo do presuda u odnosu na počinjene zločine, a to su kvalifikacije poput zločina protiv čovječnosti ili ratnih zločina. Dakle, to su opet ozbiljna kršenja međunarodnog humanitarnog prava. Mi smo određene dijelove sudskih odluka u apelacionom postupku osporili u odnosu na slučajeve ''Karadžić" i ''Mladić". Ovo je posljednja šansa da se postigne kvalifikacija genocida i u drugim općinama u BiH.

Kakva je istinska volja političara u regionu da riješe stvari koje su se desile u prošlosti?

Prošle godine sam se susreo s hrvatskom predsjednicom u New Yorku, prošle sedmice imao sam sastanak s predsjednikom Srbije i mislim da postoji zajednički stav da se riješi pitanje nestalih. Mislim da je zauzet dobar stav da je to stvar koja zabrinjava sve i da se treba staviti van političke sfere u cilju da se pomogne svim porodicama da pronađu nestale osobe. Rekao bih da ima napretka na tom polju. S tim u vezi imali ste potpisanu deklaraciju od svih sudionika na samitu u Londonu. Također, susreo sam se s udruženjima žrtava u svim državama regije.

S druge strane, potpuno je drugačija situacija kada se radi o saradnji na procesuiranju ratnih zločina. Kada razgovarate s tužiocima tu još i ima dobre saradnje u odnosu na slučajeve organiziranog kriminala pa čak i u slučajevima ekstradicije, ali čim se govori o ratnim zločinima, o zločinima protiv čovječnosti i slučajevima genocida i kada to obuhvata nekoga ko je recimo osoba srednjeg ili visokog ranga to postaje političko pitanje. I onda vidimo da se tu čine koraci unazad.

Tokom svoje posjete Zagrebu bio sam dosta kritičan u diskusiji s tamošnjim ministrom pravde, jer u nekoliko slučajeva koji su prebačeni iz Sarajeva u Zagreb gotovo da nema napretka u posljednjih godinu ili dvije i to je zaista za žaljenje. Dakle, imate toliko ljudi koji ulažu dosta energije u ove stvari, a onda je dosta za nekoga da pređe granicu da se onemogući svako daljnje procesuiranje.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: