Selim Bešlagić: Sjajnu ideju nezavisne i građanske BiH nacionalizam je ugušio
Selim Bešlagić danas, tačno 28 godina poslije, prisjeća se da je prije referenduma Tuzla pretrpjela najveću galamu od ostalih dijelova Bosne i Hercegovine.
"Bilo je povika da hoćemo autonomiju i slično. Međutim, vlasti tadašnje općine Tuzla i njene strukture su išle samo onom logikom koju je država propisala, odnosno da se raspiše referendum. Smatram da je tadašnja hajka pokazala da građani Tuzle žele samo normalnu državu", kaže Bešlagić za Klix.ba.
S današnje razdaljine navodi da je izlaznost građana 1. marta 1992. godine pokazala da je Tuzla bila i ostala opredjeljena za BiH. Ponosan je zbog činjenice da je na referendum u ovom gradu tada izašlo ukupno 67,8 posto građana, od kojih je 98 posto zaokružilo da je za nezavisnost BiH od Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.
Referendum je pokazao svu snagu građanske opcije Kaže da je taj referendum pokazao svu snagu jedne građanske opcije koja se u tom trenutku mogla desiti u Bosni i Hercegovini. Prisjetivši se dalje naglašava da je tog dana u ovom gradu prevladavala društveno-odgovorna atmosfera, čemu je doprinijelo građansko shvatanje toga šta znači dobiti nezavisnu i samostalnu državu.
"To smo uspjeli postići samo zbog činjenice da smo se pridržavali jedino uputa državnih institucija i poštovanja zakona BiH. S druge strane, na tom referendumu smo pokazali da smo realno bili za nezavisnost te da smo nastavili s pridržavanjem principa da je BiH naša država. Nakon tog referenduma sve do danas Tuzla je ostala jedan od najsvijetlijih primjera BiH u smislu zajedničkog života", nadovezuje se naš sagovornik.
Bešlagić je tog marta bio ubjeđenja da će Tuzla kao model poslužiti i ostalim gradovima BiH da krenu u istom, multietničkom smjeru. Međutim, to se nije desilo jer je, navodi on, nacionalizam učinio svoje.
"Tuzla se, međutim i dalje dobro drži, a pokazuje kako je BiH moguća, iako je između lijevih snaga došlo do određenih cijepanja. Držanje Tuzle mi lično godi, ali kao građanin ovoga grada nisam zadovoljan jer se ovakva ideja nije proširila i na ostatak BiH. Nažalost, vrijeme i uslovi čine svoje", nastavlja ratni načelnik Tuzle.
U prvim danima nezavisne BiH kaže da se stvorila atmosfera u kojoj se morao dokazivati legitimitet referenduma, što je neumitno potvrdio i postotak izlaznosti građana od 63,7 posto. Glasalo je ukupno 2.073.568 glasača, od čega je 99,7 posto bilo za nezavisnost, a 0,3 posto protiv.
S druge strane, sagovornik Klix.ba portala naglašava da su kontriraja onih koji nisu izašli na referendum tada već naglašavala probleme koji će se dogoditi u narednom periodu, a čije se posljedice i danas osjete.
Danas, 28 godina poslije, 1. mart za Bešlagića predstavlja jedan od najznačajnijih datuma jer je BiH 1992. nakon vijekova obnovila svoju nezavisnost i suverenost. Međutim, kako navodi, sjajna ideja nezavisne građanske BiH pretvorena je u državu tri konstitutivna naroda.
"Nažalost, ta samostalnost poslije se degradirala kroz Daytonski mirovni sporazum jer su je počeli tumačiti sa tri konstitutivna naroda, a građani su maltene izumrli. To je dovelo do velikih problema unutar konstituisanja same države i njenog mogućeg normalnog funkcionisanja. Danas imate neprekidnu presiju na ta tri konstitutivna naroda, zapostavljajući da građani BiH, bez obzira koje su nacionalnosti, imaju probleme u zapošljavaju, zdravstvenoj zaštiti, školstvu i sa iseljavanjem. To je samo zbog toga što u zakonu nismo svi ravnopravni jer čim pripadate jednom konstitutivnom narodu gubite građanska prava i to se osjeća na svakom koraku", otvoren je Bešlagić.
Smatra da se danas mora voditi pametnija i mudrija politička borba u kojoj se treba vratiti izvornom tumačenju Daytonskog mirovnog sporazuma, bez da se na njega gleda kao na švedski stol sa kojeg se može uzeti samo ono što nekome odgovara.
"Potrebno je primijeniti sve ono što će dovesti do toga da ova država u normalnim uslovima profunkcioniše. Nadam se da ću to dočekati, a ako ne ja, barem nove generacije građanski opredjeljenih građana BiH", ističe naš sagovornik.
Kada bi lideri nacionalnih stranaka samo 50 posto energije utrošili u zajednički život BiH, a ne da se konfrotiraju jedan prema drugom, Bešlagić smatra da bismo daleko bliže bili Evropskoj uniji.
"Narod mora shvatiti da nacionalno ne znači građansko, ali i da nacionalno ne znači nacionalističko. Nažalost, mi ovdje imamo nacionalističko, a ne nacionalno i to moramo mijenjati kako bismo imali jednaka građanska prava. Sada smo u raspeću građanskog i nacionalnog jer kod nas su konstitutivni narodi primarni, a željeli bismo u Evropsku uniju u kojoj su građani glavni", smatra Bešlagić.
Iz martovskog perioda 1992. godine lično kaže da je očekivao daleko više od onoga što trenutno imamo, a glavni problem vidi u krivom tumačenju Daytonskog mirovnog sporazuma. Način djelovanja vladajućih politika danas je prema mišljenju Bešlagića doveo i do egzodusa građana BiH.
"Više nije bitno kojem konstitutivnom narodu pripadaš jer populacija u cijelosti, ne samo da odlazi, ona bježi iz BiH. Odavdje idu porodice koje imaju izvanredan ekonomski status jer ne žele živjeti u konfliktnom društvu. Taj status od 1992. godine nismo ukinuli, dapače, poslije prihvatanja Daytonskog mirovnog sporazuma i njegovog iskrivljenog tumačenja sa srpske strane, ušli smo u još težu konfliktnu situaciju koja je stvorila nervozu unutar samog bh. društva", smatra Bešlagić.
Međunarodna zajednica nije reagovala na vrijeme Negiranje BiH od funkcionera iz Republike Srpske ove godine je vjerovatno naizraženije, a istaknuti tuzlanski političar smatra da je sindrom nacionalizma naše društvo odavno zahvatio, samo zbog činjenice da međunarodna zajednica, odnosno OHR nije poduzimao na vrijeme preventivne mjere koje je trebao.
"Da smo imali bolju primjenu originalnog Daytonskog mirovnog sporazuma ne bismo imali sve ovo što se danas dešava. Vrhovni tumač, odnosno OHR i visoki predstavnik u BiH imali su mogućnost da sa nezavisnim sudstvom primjene mjere na sve one koji su dosad učestvovali u vlasti i tako su nas mogli dovesti u jednu normalnu situaciju. Tužilaštvo i sud kao nezavisni su morali reagovati, ali ispustili smo preventivne radnje u ovim institucijama koje su trebale biti garant države. To nam se sada vratilo kao bumerang u tačci nacionalizma koji se u ovom trenutku desio", kaže Bešlagić.
Prijedlog ustavnih promjena koji je poznatiji kao aprilski paket, smatra naš sagovornik također je mogao dovesti do znatno drugačije situacije u BiH.
"Ja sam ubjeđen u BiH i to je nepobitna činjenica. Daytonski mirovni sporazum je potpisan, sada njega faktički trebamo primijeniti jer pruža šansu za stvaranje normalnog društva i objektivno je mogućnost vraćanja BiH na normalne, građanske tokove. BiH nije ništa potpisala u smislu svog nestanka i to je najvažnije, a to što mirovni sporazum neki ne žele tumačiti kako treba, njihov je problem. Oni ili mi ćemo nestati, a BiH će opstati sa nekim normalnim ljudima", naglasio je Bešlagić.
Na kraju našeg razgovora izrazio je nadu da će BiH trenutnu krizu prebroditi, ali to bi se, nažalost, moglo desiti s daleko većim brojem onih koji su iz nje otišli.
