Sejo Sexon o historiji i politici: Pod Turcima je bilo više Hrvata u BiH nego danas, ljevica se samo bavi gafovima vlasti

Sučić je na samom početku objasnio porijeklo svog umjetničkog imena, prisjetivši se svojih prvih nastupa po Sarajevu.

"Moj imidž je bio bijelo odijelo. Nisam znao da na Čaršiji postoji jedan Sejo koji prodaje petarde i hoda u bijelom odijelu, jer se kod njega to moglo kupiti. I onda su me prozvali Sejo. Zbog tog imena sam imao i problema, možda izgubio i neke prijatelje, ali ljudi koji su danas uz mene su oni kojima to nije važno", ispričao je Sučić.

Prisjetio se i početaka karijere kada kao 26-godišnjak, uprkos zlatnim pločama na zidu, nije imao podršku roditelja.

"U to vrijeme roditelji su govorili: 'Dobro ti sviraš, ali šta da radiš?' Teško je kad nemate podršku familije. Ja sam došao do apsolventskog statusa na medicini, moja prva želja je bila da budem psihijatar, ali je počeo rat i to nikada nisam završio. Ipak, mislim da sam na kraju i ispao psihijatar, jer dosta ljudi kaže da ih naše pjesme smire", kaže Sejo.

"Crko maršal" i historija kao strast

Iako nije završio medicinu, Sučić nije odustao od obrazovanja. U kasnijim godinama diplomirao je historiju, a tema njegovog diplomskog rada nosila je naziv "Crko maršal".

"Ja volim učiti, nikad nisam imao prazan hod. Kad je bend stao na noge i kada više nisam morao sve sam raditi, upisao sam historiju. Profesori su mi rekli: 'Ti si svjedok tog vremena, nama bi bilo dragocjeno da napišeš rad o pokretu New Primitives'. To mi je zakomplikovalo život jer sam morao obići mnoge arhive i biblioteke, ali danas mi nije žao. To je jedan od rijetkih stručnih radova o tom fenomenu", objašnjava Sučić.

Kroz taj rad analizirao je Jugoslaviju kao društveni eksperiment, ističući paradoks u kojem je država finansirala one koji su je kritikovali.

"Jugoslavija je bila eksperiment, počevši od samoupravljanja do odnosa prema mladima. Ovdje je, za razliku od drugih socijalističkih zemalja, bilo dopušteno da se kritički govori i da rock bendovi budu korektiv društva. Mi, Azra i drugi žešći bendovi, imali smo podršku režima. Stotine domova kulture, plaćeni hoteli, hrana... Koliko para, toliko muzike – ne možete ništa ne uložiti u omladinu", ističe on.

Tragedija Esada Ćimića i "zajednički mjeritelj"

Govoreći o intelektualcima koji su platili cijenu svog znanja, Sučić je posebno istaknuo profesora Esada Ćimića, nazvavši ga čovjekom ispred svog vremena čije je odbacivanje koštalo BiH današnjeg haosa.

"Najviše rada s mladima danas imate od strane vjerskih institucija. Ćimić je bio profesionalac koji je upozoravao da se narod ne može zvati Muslimani. Ispravno je primijetio da je oksimoron proglasiti vjersku zajednicu za narod. Naciju ne definiše ni vjera ni jezik, već prostor. Američka nacija znači i protestant i katolik i Latinoamerikanac. Kod nas, kada govorite o tri nacije, de facto govorite o ratu", smatra Sučić.

Dodao je da je BiH propustila priliku da se prostor uredi na naučnim temeljima, te da je ono što danas živimo "batrganje i improvizacija".

Analizirajući Dejtonski sporazum, Sučić tvrdi da u BiH postoje četiri, a ne dva entiteta, pri čemu se "Ostali" tretiraju kao varijabilna glasačka masa bez pravog utjecaja.

"Neka mi neko objasni kako se s teritorije FBiH bira hrvatski član, ali ne i građanski? Moraš biti Srbin, Hrvat ili Bošnjak. Svima je jasno da je Željko Komšić građanski predstavnik, a ne hrvatski. Ali građani nemaju svog definisanog predstavnika. Rješenje ovog problema oduzelo bi artiljeriju nacionalnim strankama", kaže Sučić i dodaje:

"Vladaju porodice koje apliciraju na sve tendere. Oni nemaju nikakvu strategiju niti ideju, postigli su kulturno, duhovno i populacijsko stagniranje mitskih razmjera. To je teorija kontroliranog haosa."

"Bosne će biti, ali neće biti Bosanaca"

Sučić je usporedio podatke iz austrougarskog popisa stanovništva iz 1900. godine sa današnjim stanjem.

"Čitao sam brošuru iz 1900. godine. Tada je u BiH živjelo 800 hiljada Srba, 600 hiljada Bošnjaka i 400 hiljada Hrvata. Samo 20 godina nakon Turaka, u jednoj de facto srednjovjekovnoj državi, vidite da je Hrvata bilo više pod Turcima nego danas. Sami zaključite kakve su politike vođene zadnjih 30 godina. Bosne će biti, ona je definisana međunarodnim ugovorima, ali neće biti Bosanaca. Uz ovakvu depopulaciju, gdje na 1,5 radnika dođe jedan penzioner, to se mora pod hitno zaustaviti", upozorava Sučić.

Za kraj, Sučić se osvrnuo na stanje ljevice u regiji, kritikujući nedostatak fokusa na radničku klasu i "gafove" kao jedinu političku strategiju.

"Ljevičarske ideje su nastale s industrijom. Kada dobijete deindustrijalizirano društvo, nemate materijal za rad. Ne vidim po čemu je Zoran Milanović ljevičar; njegove aspiracije su samo Bosna i ulizivanje HDZ-u u BiH. Ljevica se u svim zemljama bivše Jugoslavije bavi samo gafovima vladajućih", smatra on.

Ipak, nadu vidi u novim generacijama i protestima, poput onih u Srbiji.

"Moramo svi progovoriti, kao studenti u Srbiji. Zajedno smo jaki da nas ne smiju dijeliti. Srbija je dobar bukvar i dobra škola. Tu vidite matricu toksične vlasti. Trebamo grliti studente i ne trebamo se sekirati koliko se sad sekiramo. Pokrenut će se, ničija nije do zore gorila", zaključio je Sejo Sexon u Klix Studiju.

Cijeli intervju i gostovanje Seje Sexona u Klix Studiju možete pogledati na našem YouTube kanalu, kao i na portalu Klix.ba.

Također nas možete slušati i na Spotifyju, Apple Podcastu, Amazon Musicu i drugim platformama.