Intervju
290

Šefik Džaferović nakon kandidature: SDA ne bira kandidate "sjevernokorejskim" uzorkom

D. Be.
Foto: H. M./Klix.ba
Foto: H. M./Klix.ba
Na Konvenciji Stranke demokratske akcije dugogodišnji političar i član ove stranke izabran je kao kandidat za člana Predsjedništva BiH. U razgovoru za Klix.ba Džaferović ne krije svoju uvjerenost u izbornu pobjedu te ističe da stanovnike BiH očekuje period stabilizacije, jer država ponovo dolazi u fokus SAD-a, EU i međunarodne zajednice.

Kako komentarišete određene navode da ste izabrani za kandidata SDA, iako je za vas glasalo manje od pola članova Konvencije (262 člana, 104 glasa)?

U pitanju je najobičniji spin kojim se želi u samom startu obezvrijediti moja kandidatura. To dolazi od nekih kvazianalitičara i medija koji su u funkciji mojih političkih protivnika. Procedura izbora je bila jasna i pokazala je svu demokratičnost SDA. Nije SDA stranka u kojoj se glasanja provode reda radi ili kandidati biraju "sjevernokorejskim uzorkom" od 95 posto. SDA ima dovoljno kvalitetnih kandidata za svaku funkciju i logično je da svaki od njih ima određenu podršku, a da pobjeđuje onaj s najviše glasova. Meni je najvažnije da su članovi i simpatizeri SDA zadovoljni načinom odabira kandidata i da je procedura ispoštovana do kraja. A ovima koji se nadaju nekakvim podjelama i razdorima u SDA preporučujem da sačekaju 7. oktobar. Sve će im se samo kazati.

Ko je bio vaš favorit za kandidata SDA?

Kompletna procedura odabira kandidata SDA za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda je bila osmišljena, tako da Konvencija, tajnim glasanjem, izvrši odabir između više kandidata. Od samog početka sam govorio da će tako odabran kandidat imati moju punu podršku. Desilo se da to budem ja, ali moglo se dogoditi da to bude i gospodin Softić, jer je za njega glasalo 87 članova Konvencije. Razlika je mala i da je i on izabran ja bih to pozdravio i podržao. Tajno glasanje je ovdje najvažnija stvar, jer se njime, bez ikakvih ograničenja, omogućava iskreno iskazivanje vlastitog mišljenja.

Smatrate li da Denis Zvizdić nije trebao odustati?

Da, smatram. Trebao je učestvovati u procesu do kraja.

U kakvom je stanju SDA danas u odnosu na isti period prije četiri godine?

SDA je i prije četiri godine, a i danas bila i ostala najozbiljnija, najsnažnija i najorganiziranija politička stranka u Bosni i Hercegovini. U tom periodu stranku je napustio neki kadar, a neki su odstranjeni iz Stranke. I u jednom i u drugom slučaju radi se o ličnim interesima pojedinaca i dobro je da više nisu u SDA. To neće negativno utjecati na izborni rezultat. Uvjeren sam da će SDA na predstojećim izborima potvrditi poziciju najjače političke stranke u BiH te da ću ja biti izabran za člana Predsjedništva BiH. U ovom mandatu SDA je uradila bitne stvari za ovu državu, poput deblokade EU i NATO puta i ekonomskih reformi.

Dugo ste u politici, poznajete svoje kolege sa svih strana. Koga vidite kao najbolje opcije za članove Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog i srpskog naroda, odnosno s kim biste konkretno voljeli sarađivati?

Birači će odlučiti ko će sve sjediti u Predsjedništvu BiH. Volio bih da tamo sjede ljudi koji će u svakoj prilici i na svakom mjestu davati prednost interesima BiH, nad svakim drugim interesom. Vrlo često svjedočimo da danas, nažalost, nije tako.

Ukoliko budete izabrani, kojim metodama planirate borbu s kolegama u Predsjedništvu, ako to budu Milorad Dodik i Dragan Čović?

Ko god da bude izabran u Predsjedništvo BiH morat će poštovati Ustav ove zemlje i štititi vrijednosti na kojima je utemeljena. Ukoliko svi izabrani članovi budu tako radili bit će bolje i za njih i za ovu zemlju. Snažno ću se suprotstaviti svim drugačijim tendencijama. Umjesto borbe, kako je vi nazivate, volio bih da u Predsjedništvu BiH imamo saradnju za dobrobit svih ljudi u našoj zemlji.

Mogu li stanovnici BiH od oktobra 2018. godine očekivati smirivanje tenzija i konačan prosperitet ili će i dalje slušati politikanstva i huškačku retoriku političara?

Nadam se da i oni koji su do sada preferirali populizam, destrukciju i destabilizaciju kao metode političke borbe, shvataju da to nikada neće proći i da to nije dobro ni za njih, ni za Bosnu i Hercegovinu. Nakon svega, kada se strasti smire, vidimo da je Bosna i Hercegovina opstajala i ostajala, a da su zagovornici retrogradnih ideja završavali na raznim crnim listama međunarodne zajednice. Jedino smo svi skupa bespotrebno gubili dragocjeno vrijeme. Zbog toga ću se snažno založiti za stabilizaciju političke scene, integracije i reforme.

Nažalost, stabilizaciji ne doprinose izjave poput one koju je na Općem Saboru HDZ-a u Zagrebu dao Dragan Čović, kako će Hrvati iz BiH "štititi evropsku granicu Hrvatske". Od koga to Čović štiti granicu druge države? Ko to iz BiH ugrožava Hrvatsku i na koji način misli da to rade isključivo Hrvati iz BiH? Nije Hrvatska nikad bila ugrožena iz BiH. Obrnuto jeste bilo. Čovićeve izjave, koje su sve više obojene šovinizmom, loša su poruka pripadnicima drugih dvaju naroda i svim građanima BiH, ali su veoma loše i za sam hrvatski narod.

Imate s druge strane i Mladena Ivanića, koji bi da ospori pravo bošnjačkoj djeci da u Australiji uče bosanski jezik. Ivanić bi umjesto toga trebalo da pokaže da se njegova politika razlikuje od Dodikove i da se založi da se ustavno pravo na bosanski jezik konzumira u entitetu RS. Pri tome nikad ne bi smio zaboraviti da u Predsjedništvu BiH predstavlja sve građane tog entiteta, a ne samo Srbe. Uostalom, bez bošnjačkih glasova ne bi ni bio izabran na tu funkciju.

Šta smatrate da možete uraditi ukoliko budete izabrani za člana Predsjedništva BiH, a što već nije učinio vaš prethodnik?

Već sam javno rekao da ću nastaviti tamo gdje je stao predsjednik Izetbegović. Smatram da je on uradio dobar posao za ovu zemlju. Bio je ključni faktor stabilnosti kako u BiH, tako i u regionu i inicijator skoro svih bitnih odluka kojima se deblokira EU i NATO put Bosne i Hercegovine i kojima su pokrenute ekonomske reforme. Taj posao treba ubrzano nastaviti iz domena nadležnosti Predsjedništva BiH. Mi smo do sada djelovali kao tim. U kreiranju mnogih od ovih odluka i sam sam učestvovao. Vrlo često sam konsultiran. Tako ćemo nastaviti i dalje, jer to može biti samo korisno za ovu državu.

Šta treba biti prioritet BiH u vanjskoj politici?

Nakon skoro četrnaest godina djelovanja u ovoj oblasti na osnovu smjernica Predsjedništvo BiH je u ovom sazivu usvojilo Strategiju vanjske politike Bosne i Hercegovine. Djelovat ću u skladu s tom strategijom, a to u najkraćem znači: Integracijski put u EU i NATO, dobrosusjedska i regionalna saradnja, saradnja s našim prijateljima i partnerima u svijetu i članstvo u svim bitnim međunarodnim organizacijama i asocijacijama. Odnosi sa susjedima će se graditi na osnovu pune ravnopravnosti, međusobnog poštivanja i reciprociteta. To je jedini put za rješenje brojnih otvorenih pitanja.

Vaša poruka glasačima i svim građanima BiH?

Uprkos nekim najavama rezervnih planova i destabilizirajućih scenarija, mislim da nas očekuje vrijeme stabilizacije i ozbiljnog rada u interesu svih. Bosna i Hercegovina i situacija u njoj sve više ponovo dolaze u fokus interesovanja Evropske unije, Sjedinjenih Američkih Država i ukupne međunarodne zajednice. Bilo kakav pokušaj proizvođenja krize će biti zaustavljen u startu. Pozivam građane da dobro promisle o svakoj politici i političaru, njihovom radu i odnosu prema općem dobru. Neka im to bude ključni kriterij kod izbora.