BiH
8

Sedma poplava u posljednjih nekoliko mjeseci u Janji

Piše: N. Novalić
Most na rijeci Janji koji stvara mnoge probleme (Foto: Edin Hadžihasić/Klix.ba)
Mještani mjesne zajednice Janja u općini Bijeljina nakon početka svake kiše mogu očekivati poplave. Samo u posljednjih nekoliko mjeseci Janju je zadesilo sedam poplava.

“Kod nas čim kiša počne padati, mještani se okupljaju na vijećanje o tome hoće li biti poplava ili ne i gdje će prvo voda 'izbiti'. Mada, u posljednje vrijeme i ne treba nam vijećanje jer svaka kiša znači novu poplavu”, kaže za Klix.ba jedan mještanin Janje.

Voda se, nakon jučerašnjeg dana kad je počela da plavi, lagano povlači i već se skoro u potpunosti vratila u svoje korito. Kad mještane pitate ima li straha, priznaju da ima jer kažu da svi pamte barem tri puta kad je voda, nakon što se izlila iz korita, poplavila cijelo naselje i dostigla visinu od jednog metra za samo nekoliko sati. “Jučer je baš bilo kritično”, kaže za Klix.ba imam iz janje Omer efendija Camić.

Janji najveće probleme zadaje sama rijeka Janja, ali i Drina u koju se Janja ulijeva. Nakon prošlogodišnjih poplava, Ambasada Turske je preuzela na sebe obavezu da uredi korito rijeke Janje i ti radovi su već počeli, s tim da mještani kažu kako im problem pravi i jedan most koji je vrlo loše urađen i koji je svojevrsno “usko grlo” na rijeci Janji.

Mještani kažu kako sa Općinom Bijeljina imaju korektnu saradnju, ali traže veća ulaganja ne samo od Općine već i od viših instanci vlasti.

A te vlasti su počele raditi nasip na lijevoj obali Drine koji će štititi naselja iza Janje, a prema Bijeljini, pri čemu je sama Janja i dalje nezaštićena.

“I Janju treba posmatrati kao i sva druga mjesta, a ne da bude nečije siroče. Mi se u Janji organiziramo i sami od svojih sredstava uređujemo korito rijeke, betoniramo obalu, a to u drugim mjestima radi općina i drugi nivoi vlasti”, kaže nam Camić.

Prof. dr. Munir Jahić, stručnjak za vode, kaže kako postoji nekoliko mogućih faktora koji utječu na to da su u Janji poplave sve češće. “Prvi su erozivni procesi, a potom slijedi nanošenje sitnog materijala u korito rijeke koji se nakuplja poslije svake poplave. Usljed malo većih količina vode dolazi do plavljenja”, kaže Jahić koji dodaje da bi trebalo vidjeti i u kakvom je stanju rastinje u okolnim mjestima, odnosno da li je masovna sječa doprinijela čestim poplavama.

“Ravničarsko područje i bujični tok rijeke zahtijevaju i posebnu tehnologiju poljoprivrednih aktivnosti. Trebalo bi vidjeti i šta je sa sistemom kanala na tom području jer su se oni, osim za navodnjavanje, koristili i za odbranu od poplava”, kaže Jahić.

Janja je, uz Kozarac u Prijedoru, jedno od najvećih povratničkih naselja u BiH. No, sve je više onih koji Janju napuštaju, a jedan od razloga su i stalne poplave. “Evo, nedavno je jedna porodica prodala sve mašine i otišla za Njemačku”, kaže nam jedan mještanin.

Poplave nanose velike štete poljoprivredi, a upravo je to ono od čega najviše mještana živi. Za konkretne projekte sanacije i prevencije nadležna je Javna ustanova Vode Srpske. Iako smo ih u nekoliko navrata pokušali kontaktirati s ciljem da provjerimo trenutne aktivnosti i buduće planove vezane za uređenje korita Janje i Drine, nismo dobili nikakav odgovor.