{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


SDP: Vratiti se idejama Hamdije Pozderca

F
6.4.2008. u 16:35
0
0
SDP: Vratiti se idejama Hamdije Pozderca
0
SDP: Vratiti se idejama Hamdije Pozderca
Na sarajevskom groblju Bare SDPBiH je u nedjelju prigodnim obraćanjima i polaganjem cvijeća započeo obilježavanje dviju decenija od smrti istaknutoga bh. političara Hamdije Pozderca.
Kako Fena saznaje od predsjednika SDP-a Zlatka Lagumdžije, zbog svega što je Hamdija Pozderac učinio za Bosnu i Hercegovinu ova stranka će organizovati i promocije knjige o Hamdiji Pozdercu u Cazinu i Bihaću , a 22. aprila bit će upriličena i proširena sjednica Glavnog odbora stranke posvećena tome bh. političaru.

Lagumdžija ističe da se Hamdiji Pozdercu treba vratiti zbog njegovih principa i ideja. A to su državnost BiH, nacionalna ravnopravnost na principima ZAVNOBIH-a, kao i otpor velikosrpskom projektu. Pozdercu se treba vratiti da bi se ova tri pitanja riješila na najbolji način i da BiH ne bi završila kao on, kaže on.

Hamdija Pozderac je bio bh. političar, predsjednik Predsjedništva BiH i predsjednik Ustavne komisije SFRJ 1970-ih i 80-ih godina. Rođen je 15. januara 1924. godine u Cazinu, i to pod imenom Muhamed. Imao je tri brata (Hakija, Sakib i Ismet), te četiri sestre (Bekira, Fatima, Hasnija i Zuhra).

Još za vrijeme svoga srednjoškolskog obrazovanja uključio se u rad tada ilegalne organizacije SKOJ-a, a u tokove narodnooslobodilačkog rata se uključio 1941. godine, te obavljao niz važnih funkcija i vojnih dužnosti. U 8. krajiškoj narodnooslobodilačkoj udarnoj brigadi bio je sekretar bataljonskog i brigadnog komiteta SKOJ-a, a zatim član Oblasnog komiteta USAOJ-a i SKOJ-a za Bosansku krajinu. Početkom 1944. godine postao je sekretar Okružnog komiteta SKOJ-a i član Okružnog komiteta KPJ Bihać.

Bio je nosilac Partizanske spomenice 1941. i odlikovan je Ordenom za hrabrost, Ordenom zasluga za narod, Ordenom bratstva i jedinstva, Ordenom Republike, Ordenom jugoslavenske zastave sa lentom i ordenom junaka socijalističkog rada. Nosilac je nagrade ZAVNOBiH-a.

Poslije rata je obavljao niz partijskih i državnih dužnosti. Od 1965. godine je bio član CKSKBiH. Bio je poslanik Prosvjetno-kulturnog vijeća Skupštine SRBiH, od 1971. do 1974. predsjednik Predsjedništva BiH, a od 1971. do 1978. godine predsjednik Skupštine SRBiH. Bio je član Izvršnog komiteta CKSKBiH i sekretar Sekretarijata, a dugo vremena je bio član Predsjedništva CKSKJ i predsjednik CKSKBiH.

Na kraju svoje bogate političke karijere bio je i član Predsjedništva SFRJ, a kada je trebao biti izabran za predsjednika Predsjedništva, bio je prisiljen dati ostavku i sramno se povući iz političkog života Jugoslavije kojoj je posvetio cijeli svoj život.

Izdao je niz publicističkih i naučnih djela, a od 1961. godine je predavao opću sociologiju na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.

Umro je u aprilu 1988. godine u Kliničkom centru bolnice Koševo u Sarajevu, i to pod i danas još nerazriješenim okolnostima.

Hamdija Pozderac u svom odnosu prema BiH se protivio svemu što je imalo predznak samo jedne nacije. Zbog čega je bio često kritikovan jeste bilo njegovo protivljenje boljem organizovanju Muslimana, ali je to, u suštini, posljedica njegovog stalnog insistiranja na zajedničkoj izgradnji i organizovanju. To je ponekad imalo loš odraz na politiku prema Muslimanima, ali se u svakom pogledu pozitivno odrazilo na sprečavanje srpskih i hrvatskih nacionalista od većeg širenja u Bosni.

Njegovo uklanjanje s političke scene Jugoslavije kao najjačeg političara kojeg je BiH ikada za vrijeme komunizma imala može se jedino dovesti u vezu s njegovim insistiranjem, kao predsjednika Ustavne komisije Skupštine Jugoslavije, na nemijenjanju osnovnih načela Ustava iz 1974. godine a koji su dali Muslimanima (kasnije Bošnjacima) status narodnosti unutar SFRJ.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Anketa
Da li je opravdan zahtjev za povećanje akciza na gorivo kako bi se ubrzala izgradnja autoputa?
Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: