Magazinović zastupa tezu da u našoj zemlji svakako ima mnogo stvari na čijem rješavanju mogu zajedno raditi akteri njene političke scene i u kontekstu mogućeg djelovanja na konkretnim projektima navodi nedavni dogovor SDP-a i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
Neke kategorije su, što se tiče SDP-a, u pregovorima nepromjenjive i neupitne, kao što je cjelovitost BiH, ističe on.
U okviru dogovora SDP-a i SNSD-a, u kojem po Magazinovićevim riječima, ima elemenata u pravcu izgradnje povjerenja, naveo je da gradnja putnih dionica u dva etiteta, na koridoru 5-C, u dužini od oko 100 kilometara, treba da bude ponuđena kao zajednička cjelina na međunarodnom tenderu.
Naveo je još jedan segment tog dogovora vezan za ostavljanje mogućnosti elektroprivredama u BiH da grade hidroenergetske objekte prema tehničkim i finansijskim sposobnostima.
Magazinović ističe da navedeni međustranački programski dogovor nije, međutim, podržan u javnosti, 'bombardovanoj' uglavnom netačnim informacijama.
"Dakle, bavimo se nepostojećim stvarima čiji je cilj da formiraju zavjesu ispred pozitivnih stvari", riječi su ovog uvodničara.
Magazinović navodi da je krivulja političkog povjerenja u našoj zemlji u silaznoj putanji od kada nije zaživio predlagani 'aprilski paket' ustavnih promjena.
Kao prepreku postizanju konsenzusa on je naveo sve učestaliju pojavu - spremnost na političku prevaru najčešće u funkciji kratkoročnih interesa, čiji je logičan odgovor - strah druge strane da ne bude prevarena.
Sljedeće velika prepreka je po njegovom mišljenju - politiziranje kao učestala ružna navika u političkom životu BiH, pri čemu se politizira sve - od običnih, tehničkih, do krupnih političkih pitanja, a u tome ne učestvuju samo političari već i nevladin sektor, mediji i šira javnost, mjestimice i akademska zajednica, kaže Magazinović i zaključuje: "Rezultat je - izostanak dogovora".
On ističe da je upornim radom na vraćanju i uspostavi povjerenja moguće doći do konsenzusa, pri čemu treba poći od vlastite spremnosti za takav angažman.
Drugi uvodničar na ovoj sjednici SDP-ovog Savjeta za razvoj, prof.dr. Salih Fočo, smatra da je u Bosni i Hercegovini ključno pitanje: kako doći do konsenzusa kao kategorije koja podrazumijeva saglasnost volja ili barem visoki nivo saglasnosti, kad su i nakon Dejtonskog sporazuma, na političkoj sceni latentni konflikti visokog intenziteta.
Kako to postići kad su nastavljene teme o prekomponovanju bh. teritorije a nametnuta autična međunarodna zajednica kojoj nije bio cilj da ohrabri snage progresa, problematizira Fočo.
Konsenzus treba graditi na onome što je zajedničko svim građanima, a to je, između ostalog, država kao zajednička ideja i svačije dobro, zaključuje on.
Jedinstvo stavova treba graditi na životnim, jednostavnim pitanjima, mišljenje je Saliha Foče koji u prilog toj tezi dodaje da malo ko od građana BiH pravi razliku među bh. novčanicama po tome čiji je lik prikazan na njima.
Do konsenzusa je moguće doći i otvaranjem društva koje podrazumijeva kompetencije nauke, struke, individualna prava i slobode, te odmicanje politike od svakodnevnog života ljudi.
Svima je stalo da budu građani Evrope pa je konsenzus moguć i kroz pridruživanje zemlje Evropskoj uniji, odnosno kroz osmišljen i stvaralački pristup tranziciji, naglašava prof.dr. Salih Fočo.
"Mi kao stranka treba da nametnemo raspravu, više o kompromisu a manje o konsenzusu", kazala je Deniza Sarajlić-Maglić, zamjenica ministra civilnih poslova BiH, naredna uvodničarka na sjednici SDP-ovog Savjeta za razvoj.
Temelji diskriminaciji u BiH postavljeni su već kod dejtonskih pregovora, smatra ona, jer su pozvani akteri zastupali stavove triju etničkih skupina i BiH nije imala pregovarača s nadnacionalnim interesima.
Međunarodna zajednica ne ponaša se kao da je Dejtonski sporazum prolazno, privremeno rješenje i nametnuta vizija triju etniciteta jedan je od rezultanti krive interpretacije Dejtonskog ustava, navela je ova uvodničarka o temi "Kako do konsenzusa u BiH".
SDP je možda jedina snaga u zemlji koja može ponuditi konkretne odgovore na reforme, istaknuti tehničke a ne političke, odnosno etničke aspekte reformi u zemlji, navela je Sarajlić-Maglić.
Današnja sjednica SDP-ovog Savjeta za razvoj započela je minutom šutnje i učenjem Fatihe Denisu Zaimoviću, uposleniku u Gradskoj upravi Sarajeva, koji je u subotu smrtno stradao u saobraćajnoj nesreći kod Kaknja.
Đurbuzović: Dogovorili smo se da obradujemo navijače, cilj je izvući Želju iz ove krize
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
