Pravedniji sistem
76

SDP predlaže izmjene Izbornog zakona koje će svim kandidatima dati jednake šanse na izborima

Piše: Er. M.
Saša Magazinović (Foto: H. M./Klix.ba)
Saša Magazinović (Foto: H. M./Klix.ba)
Socijaldemokratska partija (SDP) BiH uputit će u parlamentarnu proceduru po hitnom postupku Prijedlog zakona o izmjenama Izbornog zakona BiH kojim će predložiti spuštanje cenzusa na deset. Na ovaj način bi bila znatno olakšana mogućnost osvajanja mandata u svim organima zakonodavne vlasti na nivou BiH.

Ovo je potvrđeno na današnjoj SDP-ovoj konferenciji za medije na kojoj su se javnosti obratili zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Saša Magazinović i generalni sekretar SDP-a Irfan Čengić.

Magazinović je kazao da najveći broj građana uopće ne zna da postoji unutrašnji prag na izbornim listama, isto kao što ne zna ni većina političara u BiH. On je kazao da su analize pokazale kako su u ovom slučaju liste potpuno zatvorene, odnosno da ostaju onakve kakve je napravila politička stranka.

Kao primjer je naveo da trenutno ukoliko stranka osvoji 10 hiljada glasova na listi kandidat mora imati bar dvije hiljade glasova da bi se kretao na listi. Kako kaže, cilj SDP-a je da se omogući da birački mogu direktno utjecati na personalni odabir funkcionera u organima zakonodavne vlasti.

Magazinović je rekao da su obavljeni razgovori s parlamentarnim strankama u PSBiH i da je naišao na razumijevanje u Zastupničkom domu i u Domu naroda PSBiH.

"Naš motiv je da ostvarimo mogućnost da se glas birača može očitovati i kroz zakonodavna tijela", kazao je Magazinović.

Medijima se obratio i generalni sekretar SDP-a Irfan Čengić koji je poručio kako SDP smatra da prag od 20 posto nije dobar jer ne poštuje volju građana, ali isto tako da ni prag od pet posto nije bio dobar.

On se osvrnuo i na implementaciju odluke Ustavnog suda BiH poručujući kako SDP ne pristaje na to da Centralna izborna komisija BiH donosi odluke koje neće biti u skladu s Ustavom FBiH.

Prijedlog zakona o izmjenama Izbornog zakona BiH bit će upućen u Parlamentarnu skupštinu BiH po hitnom postupku s obzirom na to da je državni organ zakonodavne vlasti nadležan za izmjene i dopune ovog zakona. Magazinović se nada da će se Zastupnički dom PSBiH očitovati o ovom prijedlogu na sjednici zakazanoj za 20. februar.

Inače, Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH je u aprilu 2017. godine usvojio prijedlog Interresorne radne grupe za izmjene izbornog zakonodavstva BiH da cenzus na stranačkoj listi za osvajanje mandata na lokalnim izborima bude podignut s pet na deset, a na općim na 20 posto.

To u prijevodu znači da je kandidatima potrebno 20 posto glasova od ukupnog broja glasova stranačke liste kako bi se pomjerili s broja koji im je odredila politička stranka. Na ovaj način otežana je mogućnost osvajanja mandata u svim organima zakonodavne vlasti na nivou BiH.

Portal Klix.ba ranije je pisao da su domaći političari u strahu od gubitka mandata još u junu prošle godine počeli negodovati zbog usvojenih izmjena za koje su i sami glasali. Naime, nekoliko njih uopće ne bi prošlo izborni prag i osvojilo mandate 2014. godine da je cenzus na stranačkoj listi iznosio 20 posto.

Inače, istim izmjenama određen je i način sastavljanja kompenzacionih kandidatskih listi. Tako u izmijenjenom Izbornom zakonu BiH stoji da svaka kandidatska lista za kompenzacione mandate uključuje kandidate muškog i ženskog spola koji su ravnopravno zastupljeni.

Ravnopravna zastupljenost spolova postoji u slučaju kada je jedan od spolova zastupljen s najmanje 40 posto od ukupnog broja kandidata na listi. Kandidati manje zastupljenog spola raspoređuju se na kandidatskoj listi za kompenzacione mandate na sljedeći način: najmanje jedan kandidat manje zastupljenog spola među prva dva kandidata, dva kandidata manje zastupljenog spola među prvih pet kandidata, tri kandidata manje zastupljenog spola među prvih osam kandidata i tako dalje", piše u Izbornom zakonu BiH.

Političke stranke su na ovaj način prisiljene da na prvo ili drugo mjesto kandidatske liste za kompenzacione mandate stave osobu ženskog spola, što nikako ne odgovara političarima s obzirom na to da je u našoj zemlji uvaženo pogrešno mišljenje kako je "politika muški posao".