{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


SDA o lošijim rješenjima protokola Dodik - Silajdžić u odnosu na Lajčakov prijedlog

F
3.10.2007. u 14:10
0
0
SDA o lošijim rješenjima protokola Dodik - Silajdžić u odnosu na Lajčakov prijedlog
0
SDA o lošijim rješenjima protokola Dodik - Silajdžić u odnosu na Lajčakov prijedlog
Predsjedništvo Stranke demokratske akcije (SDA) jednoglasno je na jučerašnjoj sjednici odbilo Protokol Dodik – Silajdžić i analiziralo koja su to lošija rješenja tog protokola u odnosu na prijedlog visokog predstavnika Miroslava Lajčaka.
Polazeći od toga da Protokol Dodik - Silajdžić podrazumijeva da će struktura policijskih snaga u BiH odgovarati ustavnoj strukturi zemlje, SDA zaključuje kako to znači da će buduće lokalne policijske oblasti biti uspostavljene u okviru entitetskih, odnosno kantonalnih linija, te da ostaju policija RS-a, policija FBiH i kantonalne policije s postojećim nadležnostima, strukturama i na istom teritoriju.

Što se tiče toga da će zakonodavne nadležnosti za pitanja policije biti u nadležnosti BiH, uključujući nadležnosti za konsolidirani (okvirni) budžet za sve policijske strukture u BiH, SDA smatra da je to u suprotnosti sa spomenutom, prethodnom tačkom, jer prema njoj i zakonodavne i budžetske nadležnosti pripadaju entitetima, odnosno kantonima jer prate ustavnu strukturu zemlje.

Tako bismo, stav je ove stranke, imali situaciju da zakonom na državnom nivou reguliramo pitanje državnih institucija, a entitetskim i kantonalnim zakonima reguliramo pitanje entitetskih i kantonalnih policija. Nadalje, konsolidirani (okvirni) budžet de facto znači zbir budžeta lokalnih policijskih struktura – entitetskih, kantonalnih, Brčko Distrikt BiH, a država ne bi imala utjecaja na utvrđivanje, niti izvršenje tih budžeta, navedeno je u saopćenju SDA.

Prema Protokolu Dodik-Silajdžić policijske snage bit će raspoređene u skladu s posljednjim popisom stanovništva. U svojoj analizi SDA podsjeća da je u planu visokog predstavnika navedeno da će to biti po popisu stanovništva iz 1991. (Tačka l.10). Ukoliko bi ostalo rješenje Silajdžić – Dodik kojim je predviđen rok za implementaciju tri- do pet godina, a imajući u vidu da će u međuvremenu biti izvršen novi popis stanovništva, to znači da u policijskim strukturama FBiH ne bi bilo dovoljno pripadnika srpskog naroda, a uslijed etničkog čišćenja i genocida zastupljenost Bošnjaka, Hrvata i ostalih u RS-u bila bi još manja u odnosu na popis iz 1991.godine.

SDA naglašava da su prema Protokolu Dodik – Silajdžić ( III.1) reducirane nadležnosti državnog direktora policije (u odnosu na prijedlog visokog predstavnika), jer je po Lajčakovom planu bio predviđen odjel za stručnu i administrativno-tehničku podršku direktoru policije i odjel za standardizaciju kriminalističkih tehnika i protudiverzantskih zaštitnih mjera. Po Protokolu Silajdžić – Dodik postoji samo odjel za standardizaciju.

Također, SDA smatra antiustavnom odredbu iz Protokola Dodik – Silajdžić koja kaže da odbor direktora policije čine: direktor policije, pomoćnici direktora za policijske strukture RS-a i FBiH, direktor Granične policije BiH i direktori lokalnih policijskih oblasti te da odbor direktora policije donosi odluke konsenzusom, a, ako ga nema, onda većinom glasova koja mora sadržati entitetsku i većinu glasova konstitutivnih naroda. SDA zaključuje da takva odredba uvodi entitetsko-etničko glasanje u operativni rad policije te da je "interesantno da direktor SIPA-e nije član odbora direktora policije.

Stranka ukazuje i na tačku IX Protokola Dodik-Silajdžić u kojoj je predviđeno postojanje nezavisnog policijskog odbora na nivou BiH, ali i nezavisnih policijskih odbora za RS i FBiH, što nije predviđeno Lajčakovim planom. Ova stranka smatra da će na taj način biti omogućen direktan utjecaj politike na izbor i imenovanja policijskih službenika, što je suprotno principu Evropske unije "da nema političkog uplitanja u operativni rad policije".

Osim toga, u Protokolu Silajdžić – Dodik nema institucija predviđenih u Lajčakovom planu kao što su centar za edukaciju kadrova (1.1.5) i agencije za policijsku podršku (1.1.6). Zato se može desiti da svaki entitet/kanton educira svoje kadrove i nabavlja različitu opremu, upozorio je SDA, uz napomenu kako "na kraju, iz ovoga jasno proizlazi da ostaju policija RS-a i kantonalne policije s postojećim nadležnostima i u postojećim granicama, a koje nisu dio upravnih struktura Ministarstva sigurnosti BiH."

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Anketa
Da li je opravdan zahtjev za povećanje akciza na gorivo kako bi se ubrzala izgradnja autoputa?
Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: