Polazeći od toga da Protokol Dodik - Silajdžić podrazumijeva da će struktura policijskih snaga u BiH odgovarati ustavnoj strukturi zemlje, SDA zaključuje kako to znači da će buduće lokalne policijske oblasti biti uspostavljene u okviru entitetskih, odnosno kantonalnih linija, te da ostaju policija RS-a, policija FBiH i kantonalne policije s postojećim nadležnostima, strukturama i na istom teritoriju.
Što se tiče toga da će zakonodavne nadležnosti za pitanja policije biti u nadležnosti BiH, uključujući nadležnosti za konsolidirani (okvirni) budžet za sve policijske strukture u BiH, SDA smatra da je to u suprotnosti sa spomenutom, prethodnom tačkom, jer prema njoj i zakonodavne i budžetske nadležnosti pripadaju entitetima, odnosno kantonima jer prate ustavnu strukturu zemlje.
Tako bismo, stav je ove stranke, imali situaciju da zakonom na državnom nivou reguliramo pitanje državnih institucija, a entitetskim i kantonalnim zakonima reguliramo pitanje entitetskih i kantonalnih policija. Nadalje, konsolidirani (okvirni) budžet de facto znači zbir budžeta lokalnih policijskih struktura – entitetskih, kantonalnih, Brčko Distrikt BiH, a država ne bi imala utjecaja na utvrđivanje, niti izvršenje tih budžeta, navedeno je u saopćenju SDA.
Prema Protokolu Dodik-Silajdžić policijske snage bit će raspoređene u skladu s posljednjim popisom stanovništva. U svojoj analizi SDA podsjeća da je u planu visokog predstavnika navedeno da će to biti po popisu stanovništva iz 1991. (Tačka l.10). Ukoliko bi ostalo rješenje Silajdžić – Dodik kojim je predviđen rok za implementaciju tri- do pet godina, a imajući u vidu da će u međuvremenu biti izvršen novi popis stanovništva, to znači da u policijskim strukturama FBiH ne bi bilo dovoljno pripadnika srpskog naroda, a uslijed etničkog čišćenja i genocida zastupljenost Bošnjaka, Hrvata i ostalih u RS-u bila bi još manja u odnosu na popis iz 1991.godine.
SDA naglašava da su prema Protokolu Dodik – Silajdžić ( III.1) reducirane nadležnosti državnog direktora policije (u odnosu na prijedlog visokog predstavnika), jer je po Lajčakovom planu bio predviđen odjel za stručnu i administrativno-tehničku podršku direktoru policije i odjel za standardizaciju kriminalističkih tehnika i protudiverzantskih zaštitnih mjera. Po Protokolu Silajdžić – Dodik postoji samo odjel za standardizaciju.
Također, SDA smatra antiustavnom odredbu iz Protokola Dodik – Silajdžić koja kaže da odbor direktora policije čine: direktor policije, pomoćnici direktora za policijske strukture RS-a i FBiH, direktor Granične policije BiH i direktori lokalnih policijskih oblasti te da odbor direktora policije donosi odluke konsenzusom, a, ako ga nema, onda većinom glasova koja mora sadržati entitetsku i većinu glasova konstitutivnih naroda. SDA zaključuje da takva odredba uvodi entitetsko-etničko glasanje u operativni rad policije te da je "interesantno da direktor SIPA-e nije član odbora direktora policije.
Stranka ukazuje i na tačku IX Protokola Dodik-Silajdžić u kojoj je predviđeno postojanje nezavisnog policijskog odbora na nivou BiH, ali i nezavisnih policijskih odbora za RS i FBiH, što nije predviđeno Lajčakovim planom. Ova stranka smatra da će na taj način biti omogućen direktan utjecaj politike na izbor i imenovanja policijskih službenika, što je suprotno principu Evropske unije "da nema političkog uplitanja u operativni rad policije".
Osim toga, u Protokolu Silajdžić – Dodik nema institucija predviđenih u Lajčakovom planu kao što su centar za edukaciju kadrova (1.1.5) i agencije za policijsku podršku (1.1.6). Zato se može desiti da svaki entitet/kanton educira svoje kadrove i nabavlja različitu opremu, upozorio je SDA, uz napomenu kako "na kraju, iz ovoga jasno proizlazi da ostaju policija RS-a i kantonalne policije s postojećim nadležnostima i u postojećim granicama, a koje nisu dio upravnih struktura Ministarstva sigurnosti BiH."
Princ Harry stigao u London, kralj Charles se neće vidjeti s njim "jer je prezauzet"
Najplaćeniji youtuber u historiji za 26. rođendan poklanja 26 automobila: Ovo su uslovi
