Osnovni ton ovoj detaljnoj analizi poslijeratnog stanja i pojava u bosanskohercegovačkoj arheologiji i odnosu prema kulturnohistorijskoj baštini daje opis paradoksa po kojem se čini da u Bosni i Hercegovini ima sasvim dovoljno novaca za amaterska, ali ne i za stručna istraživanja.
U tom smislu, članak obrađuje i fenomen političke podrške tzv. visočkim piramidama, no posebno se zadržava na problemima koje to stvara znanstvenicima i stvarnim znanstvenim istraživanjima.
Članak također donosi i neke podatke o projektu tzv. visočkih piramida koji su do sad bili nepoznati bh. javnosti, te među ostalim, mišljenja domaćih stručnjaka o prirodnom porijeklu visočkih brda. Članak citira Stjepana Ćorića, bh. geologa s bečkog univerziteta koji je početkom ove godine bio naveden kao jedan od saradnika Fondacije Arheološki park: Bosanska piramida Sunca:
"Istina je jednostavna. Kamene ploče nisu ništa više nego prelomljeni dijelovi slojeva breče, ostataka dna jezera starog sedam miliona godina, a koje je izdignuto prirodnim silama. To je ono što uzvišenju daje uglast oblik.
“U tekstu stoji i izjava Semira Osmanagića da će u novembru ove godine dokaze za svoje tvrdnje dati na uvid svjetskoj stručnoj javnosti u nekoj od znanstvenih publikacija.
