Schmidt ili crna lista SAD-a: Ko šalje jasnije poruke onima koji uzurpiraju državu
Nakon što je javno objavljeno da vlada manjeg bh. entieta nastavlja sa praksom prenosa državnog vlasništva uprkos zabranama koje je ranije donio OHR te odlukama Ustavnog suda BiH da je država, a ne entiteti jedini titular imovine, reakcije visokog predstavnika u BiH su veoma blage.
U ovom slučaju, radi se o tipično diplomatskoj izjavi lišenoj odlučnosti u kojoj je istaknuto kako će OHR "s dužnom pažnjom pratiti ovaj i slične slučajeve".
Iz OHR su pozvali i da političke stranke usvoje državni zakon o "raspodjeli državne imovine koji bi bio u skladu sa odlukama Ustavnog suda BiH".
Visoki predstavnik u BiH ponovno pokazuje da nema namjeru poduzimati konkretne poteze, pa su umjesto njega odlučnije postupile Sjedinjene Američke Države stavljajući na crnu listu direktora Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Dragana Stankovića jer vodi agenciju koja je odgovorna za sprovedbu osporenog Zakona o imovini RS-a kojim se vrši uzurpacija državne imovine te time direktno podriva Dejton.
Predsjednik RS-a Milorad Dodik u nekoliko je navrata ponovio da je imovina "nacionalni interes" RS-a te da su vlasti manjeg bh. entiteta "spremne izaći iz BiH" zbog tog pitanja.
Vlast RS-a išla je i korak dalje te je na posebnoj sjednici usvojila zaključak Dodika u vezi sa državnom imovinom i Ustavnim sudom BiH.
Preporučeno je Pravobranilaštvu RS-a u Upravi za geodetske poslove čiji je direktor sada na crnoj listi da nastave poduzimati aktivnosti "zaštite imovinskih prava zastupanih subjekata", odnosno RS-a.
Tu se nisu zasustavili pa su naložili i Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede da izvrši sveobuhvatnu analizu Zakona o šumama i Zakona o poljoprivrednom zemljištu i predloži dalje postupanje u tim oblastima.
Dodik je otišao i korak dalje te tvrdi da BiH nema "unutrašnji pravni kontinuitet", što je očigledno fraza koju u javnom prostoru namjerava koristiti ove godine.
Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede da izvrši sveobuhvatnu analizu Zakona o šumama i Zakona o poljoprivrednom zemljištu i predloži dalje postupanje u tim oblastima.
U BiH na snazi je Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom (inače zakon koji je donesen odlukom OHR-a) koji je tokom godina mijenjan, od kojih i posljednjom odlukom visokog predstavnika Christiana Schmidta od 12. aprila 2022. godine.
Visoki predstavnik prošle godine je odlučio dopuniti Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom na način da u nju uključi i odluke Ustavnog suda.
Radi se o odlukama o poljoprivrednom zemljištu, te o rijekama, šumama i šumskom zemljištu, a Schmidt je na taj način, slijedeći odluke Ustavnog suda BiH, dalje utvrdio specifikume državne imovine.
Time bez obzira na odredbe bilo kojeg zakona ili odluke, državnom imovinom može raspolagati samo država kao njen titular.
Bonske ovlasti i bh. zvaničnici
Ured visokog predstavnika u BiH odgovoran je za nadgledanje provedbe civilnog aspekta Dejtonskog mirovnog sporazuna.
Budući da je američki State Department danas naglasio da se djelovanjem pojedinaca iz RS-a podriva Dejtonski sporazum, zar to ne bi trebao biti signal visokom predstavniku u BiH Christianu Schmidtu da koristi bonske ovlasti?
Bonskim ovlaštenjima Schmidt ima mogućnost da smijeni javne zvaničnike koji krše zakone i Dejtonski mirovni sporazum.
Ukoliko Dodikove izjave koje idu u pravcu secesionizma nisu dovoljan povod za takvo nešto, onda je u bh. javnom prostoru moguće reći bilo šta i ne biti sankcionisan.
Također, ukoliko službenici ili direktor Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS-a ometaju implementaciju Dejtona i vrše uzurpaciju državne imovine, za koju je OHR donio odluku o zabrani raspolaganja, zar takvo nešto nije od slova do slova povod za smjenu takvih osoba?
