SBiH: Svi su šutjeli kad su vraćene Principove stope, a njegove žrtve im smetaju

Oni tvrde da je njihova inicijativa izazvala politička prepucavanja, a ne stručnu raspravu.

"S obzirom na veliku prašinu koja se podigla povodom inicijative Kluba vijećnika SBiH, a koja je dobila podršku i ostalih klubova u Gradskom vijeću Sarajeva, jasno je da je otvorena tema od šireg značaja za naš grad. Međutim, umjesto argumentirane rasprave o nadležnostima i historijskim činjenicama, svjedočimo istupima pojedinih općinskih načelnika koji, čini se, nemaju dovoljno izazova u vlastitim lokalnim zajednicama pa komentarišu pitanja koja nisu u njihovoj nadležnosti", kazali su.

Prvo su se osvrnuli na izjave načelnika Općine Stari Grad Irfana Čengića koji je kazao da neće dozvoliti postavljanje spomenika.

"Postavlja se pitanje da li je načelniku poznato da to nije u nadležnosti Općine, već isključivo Grada Sarajeva? Možda bi bilo korisno da javnosti pojasni kako su na mjestu atentata postavljene stope Gavrila Principa, ko ih je postavio, po čijem nalogu i uz čije odobrenje", rekli su iz SBiH.

Zatim su se osvrnuli na izjave načelnika Općine Centar Srđana Mandića koji se oglasio među prvima i kazao da osjeća stid zbog glasanja vijećnika.

"Možda bi mu bilo svrsishodnije da se posveti realizaciji predizbornih obećanja u svojoj općini, uključujući rekonstrukciju stadiona Koševo, umjesto da komentariše nadležnosti koje pripadaju gradu", kazali su iz SBiH.

Oni navode da su protiv vraćanja spomenika bili i Milorad Dodik i Ljubiša Ćosić.

"Oni su se u ovom slučaju u potpunosti složili sa stavovima Čengića i Mandića. Zanimljivo je da su upravo ti politički akteri koalicioni partneri na državnom nivou, koji se čas mire, čas svađaju, ovisno od političke potrebe i trenutnog interesa, ali su se oko ove teme vrlo lako usaglasili. To dovoljno govori koliko je ova rasprava izašla iz okvira nadležnosti i pretvorila se u političko pozicioniranje", tvrde iz SBiH.

U tekstu se dalje podsjeća da su u septembru 2022. godine vlasti Kantona i Grada Sarajeva vratile stope Gavrilu Principu bez posebne javne rasprave i bez pobune. Također se navodi da je Elmedin Konaković bio premijer Kantona Sarajevo kada su obezbijeđena sredstva za obnovu kapele Gavrila Principa te da je zajedno sa Srđanom Mandićem prisustvovao svečanom otvaranju kapele.

"Tom prilikom je Konaković istakao da je 'ovo lijepa priča koja osim vjerskog aspekta ima i jako bitan kulturno-historijski i turistički značaj'. Ako je tada naglašavan kulturno-historijski i turistički značaj, postavlja se pitanje zašto se danas isti argument osporava kada je riječ o vraćanju spomenika žrtvama atentata", kazali su iz Stranke za BiH.

Zatim su dodatno pojasnili razloge svoje inicijative da bude vraćen spomenik Franzu Ferdinandu koji je u Sarajevu stajao svega dvije godine.

"Vratimo se suštini. Spomenik Franzu Ferdinandu i njegovoj supruzi Sofiji podignut je davne 1917. godine. Ostaci tog spomenika i danas postoje u Muzeju Sarajeva. Inicijativa ne podrazumijeva izgradnju novog spomenika na novoj lokaciji nego vraćanje autentičnog spomenika zbog historije, kulturno-historijskog naslijeđa i zbog brojnih posjetilaca koji dolaze u Sarajevo upravo da bi vidjeli mjesto događaja koji je bio povod za početak I Svjetskog rata. Atentat je historijska činjenica, događaj koji je promijenio tok svjetske historije, i kao takav jedan je od simbola Sarajeva. Skrivati ga, ignorisati ili selektivno prikazivati znači propustiti priliku da se vlastita historija predstavi cjelovito i odgovorno. Ne postoji učenik u svijetu koji nije učio da je formalni povod Prvog svjetskog rata bio atentat na prestolonasljednika Austro-Ugarske i njegovu suprugu. Upravo zato, umjesto stalnog prepucavanja oko toga ko je heroj, a ko zločinac, prostor oko Latinska ćuprija treba turistima ponuditi cjelokupnu priču, bez selektivnog pristupa, ideoloških filtera i biti svojevrsni muzej na otvorenom", rekli su iz SBiH.

Na kraju kažu da je "vraćanje spomenika prije svega čin očuvanja kulturno-historijskog naslijeđa".

"Kada su vraćene stope atentatoru, svi su šutjeli. Kada se želi vratiti spomenik njegovim žrtvama, odjednom se javljaju protivljenja. To je najmanje dosljedno. Sarajevo je grad slojevite i bogate historije, grad u kojem su se susretale i prožimale civilizacije. Sve epohe koje su prošle kroz ovaj grad ostavile su trag i oblikovale identitet njegovih građana. Ovdje se ne radi o veličanju bilo koga, niti o negiranju bilo čijih žrtava. Radi se o vraćanju autentičnog dijela historijskog spomenika na mjesto gdje je stajao više od jednog stoljeća kao podsjetnik na događaj koji je promijenio tok svjetske historije i zauvijek obilježio Sarajevo", zaključeno je u saopćenju koje potpisuje predsjednik Kluba Jasmin Smječanin.

Međutim, spomenik nije stajao više od jednog stoljeća u Sarajevu, kako se navodi u saopćenju, nego od 1917. do 1919. godine.