Zastupnica SBiH u Parlamentarnoj skupštini BiH Azra Hadžiahmetović je konstatirala da je, nažalost, u posljednjih nekoliko mjeseci izostala koordinirana aktivnost na nivou BiH, ali su posebne programe usvojili entiteti.
Ona je rekla da je potrebno hitno početi pregovore o stand-by aranžmanu sa Međunarodnim monetarnim fondom, koji bi doveo i do jačanja finansijske discipline u zemlji i rješenja problema koji se tiču reforme socijalnog sektora.
Hadžiahemtović je, osim toga, predložila pojačanje aktivnosti kako bi BiH bila u mogućnosti da iskoristi sredstva iz pretpristupnih i drugih evropskih fondova, ali i da se depoziti javnih preduzeća stave na raspolaganje prije svega za investicije kako bi se pokrenula ekonomska aktivnost.
Naglasila je da nisu dovoljno iskorištene mogućnosti regionalne saradnje, posebno u oblastima u kojima postoji institucionalni okvir, kao što je regionalna energetska zajednica, što bi bio jedan od modaliteta ublažavanja posljedica usporenog ekonomskog rasta.
Potpredsjednik SBiH i potpredsjednik Vlade FBiH Gavrilo Grahovac je ocijenio da bi posljedice globalne recesije u FBiH možda mogle biti spriječene bez udruživanja pojedinih političkih centara protiv investiranja u elektroenergetski sektor.
Podsjetio je kako Vlada FBiH planira da sredstva iz tih investicija, kao i sredstva od privatizacije državnih preduzeća, investira u izgradnju infrastrukture (brze ceste).
Danas bi FBiH bila u boljoj situaciji, a ovako Vlada mora naći način da pokrije prošlogodišnji budžetski deficit od 260 miliona KM. Odlučeno je da se jednim dijelom, 119 miliona KM, to pokrije sredstvima od sukcesije, dok će se 140 osigurati iz kredita.
Naime, upozorio je Grahovac, postoji opasnost da Federacija zbog sudskih odluka o naplati potraživanja dođe u još goru situaciju.
Osim toga, potrebno je ući u reformu javne potrošnje i potrošnje u socijalnom sektoru, pri čemu Vlada FBiH nije naišla na podršku u Parlamentu FBiH.
Grahovac je ocijenio da su te reforme bolne, ali neminovne kako bi se iz te potrošnje izbacili oni kojima ta pomoć nije neophodna i oni kojima ne pripada.
Upitan da li će Vlada FBiH imati hrabrosti da se upusti u reviziju prevelikog broja korisnika raznih boračkih naknada, Grahovac je rekao da Vlada ima hrabrosti, ali je drugo pitanje da li će hrabrosti imati Parlament FBiH.
Isto kao Hadžiahmetović, Grahovac se založio da se sredstva javnih preduzeća iskoriste za razvoj i investicije, a ako bi Vlada ili Parlament pokušali da iskoriste ta sredstva za javnu potrošnju, imali bi smo još gori efekt.
- Bez investicija i javnih radova teško je govoriti o izlaku iz krize, poručio je Grahovac.
Predsjednik SBiH, član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić ukazao je na to kako u BiH još nemamo jedinstven ekonomski prostor, a iz RS-a dolaze otvorene izjave o stvaranju jedinstvenog ekonomskog prostora sa susjednom Srbijom.
Dobro je imati saradnju sa susjedima, ali BiH mora imati jedinstven ekonomski prostor i tu se radi o političkim odlukama, smatra Silajdžić.
Iako se čine napori da se bh. firme što više uposle u inozemstvu, pri čemu je bilo i određenog uspjeha, kao u Libiji, Silajdžić upozorava da BiH nema velikih firmi koje bi bile konkurentne na tim tržištima.
Osim toga, naveo je, u Kataru još postoji fond od 100 miliona dolara za ulaganja u BiH, ali sredstva stoje neiskorištena jer nije bilo ponuđenih projekata.
- Te zemlje su spremne investirati u energetski sektor i poljoprivredu i na tome treba poraditi, poručio je Silajdžić.
Ocijenivši da su neki kriminalizirali projekte ulaganja u elektroenergetski sektor, federalni ministar rudarstva, energetike i industrije Vahid Hećo je rekao da "ima snaga koje opstruiraju svaki napredak u FBiH".
Ovo minstarstvo, međutim, nije mirovalo i izradilo je Strateški plan koji će biti vodilja Vladi.
Hećo je dalje naveo da je uputio inicijativu Vladi RS za zajedničke projekte u područjima entitetske ili državne granice. Ove potencijalne investicije su vrijedne više od sedam milijardi KM (rijeka Bosna, rijeka Drina, gornji tok Neretve, te magistralni gasovod Zenica - Bosanski Brod).
Komentirajući nedavno potpisivanje ugovora između zeničkog načelnika Huseina Smajlovića i predstavnika kompanije KazTransGas, Hećo je rekao da je dobro što se neko osmjelio da svojim stranačkim šefovima "baci rukavicu u lice", ali da je Smajlović malo odstupio od projekta potpisavši ugovor o gradnji termoelektrane prije donošenja procjene o mogućoj proizvodnji struje od gasa.
Zatim je Haris Silajdžić najavio kako će kao jedan od učesnika na sastanku Vijeća za implementaciju mira ove sedmice naglasiti pitanje jedinstvenog ekonomskog prostora i zajedničkih projekata koji će popraviti situaciju.
Rekao je da je već pokrenuo pitanje duga susjednih zemalja koje troše električnu energiju proizvedenu u BiH. U vezi s tim uputio je pismo Vijeću ministara BiH, ali nije dobio nikakav odgovor. Priznao je, međutim, da u Predsjedništvu nema jedinstvenog stava o ovom pitanju, posebno kada je u pitanju Srbija.
Silajdžić smatra i da je vrijeme da se riješi pitanje imovine BiH u susjednim zemljama.
Radi se o značajnoj imovini, ali "izgleda da se regularnim putem to ne može vratiti zbog odgoda i opstrukcija", upozorio je Silajdžić i najavio mogućnost da se ta imovina počne vraćati sudskim putem.
Silajdžić je, također, rekao da Stranka za BiH nije pozvana na sastanak "prudske trojke" (SDA, SNSD i HDZBiH), koji bi se trebao održati u srijedu u Sarajevu na temu državne imovine.
Najveće greške koje ljudi čine tokom seksa: Zbog njih ne postižete zadovoljstvo
Bingo City Centar se otvara sutra na Ilidži: Evo šta nudi novi tržni centar u Sarajevu
