Hronični bolesnici (srčani, plućni, bubrežni, dijabetičari, osobe sa visokim pritiskom, itd.), starije osobe, djeca i trudnice predstavljaju rizične grupe stanovništva koje su posebno osjetljive na niske temperature, zbog čega zahtijevaju pažnju pri provođenju zaštitnih mjera.
Niske temperature su naročito opasne za osobe koje su imale srčani ili moždani udar, jer usljed hladnoće dolazi do naglog sužavanja krvnih sudova, što povećava mogućnost nastanka ugruška, tj. tromboze. Zdravo radno aktivno stanovništvo i omladina, koji znatan dio dana provode na otvorenom prostoru, također je izloženo opasnosti od štetnog djelovanja niskih temperatura.
U cilju zaštite zdravlja stanovništva od posljedica izazvanih djelovanjem niskih temperatura, Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine preporučuje sljedeće mjere:
Hronični bolesnici, na prvom mjestu srčani bolesnici i astmatičari, kao i starije osobe trebaju izbjegavati ili ograničiti izlaske, naročito u ranim jutarnjim i noćnim satima (ako je prisutna poledica kod starijih osoba je povećana i mogućnost ozljeđivanja, odnosno padova i lomova); Prilikom izlaska preporučuje se zaštititi glavu, ruke i prekriti usta šalom da bi se spriječilo direktno udisanje hladnog zraka; Maloj djeci i bebama je naročito važno utopliti šake i stopala i zaštititi glavu kapom; Odjeća treba da je topla i komotna, slojevita, po mogućnosti od vune, polipropilena i svile, jakne sa unutrašnjim slojem od pamuka, a vanjskim slojem nepropusnim za vlagu i vjetar; Preporučuje se obuća bez visokih peta, topla, ne smije biti uska; Ako je, prilikom fizičkih aktivnosti, došlo do povećanog znojenja i vlaženja odjeće, potrebno ju je presvući u toploj prostoriji i osloboditi se viška odjevnih predmeta;
Izbjegavati teži fizički rad na otvorenom (naročito hronični bolesnici), kao i sve aktivnosti koje mogu dovesti do umaranja (pojava drhtavice je znak za hitan povratak u unutrašnji prostor); Izbjegavati duže stajanje ili sjedenje (osobito prekriženih nogu, zbog kompromitiranja cirkulacije) na otvorenom prostoru; U organizam unijeti dovoljnu količinu tečnosti, najbolje u vidu toplih napitaka (čaj), a izbjegavati alkohol, velike količine kafe i cigarete; Preporučuje se topla i kuhana hrana, naročito ona bogata bjelančevinama (bijelo meso, riba, grah, grašak), tjestenina i namirnice na bazi cjelovitih žitarica, tople čorbe od povrća, kuhano i svježe povrće i voće (naročito banane, limun, narandže, jabuke, kivi). U slučaju pothlađivanja, treba se utopljavati postepeno zamotavanjem u deku uz konzumiranjem toplih napitaka, najbolje zaslađenog čaja. Ako je usljed izlaganja hladnoći, koža prstiju šake ili stopala blijeda uz pojavu trnjenja i gubitka osjeta, a pri utopljenju crvena, potrebno je potražiti pomoć ljekara; Ukoliko su nastale smrzotine (najčešće prsti šake i stopala i uške), a nije moguće odmah dobiti ljekarsku pomoć, ne smiju se koristiti direktni izvori toplote (npr. grijalice, radijatori) za njihovo zagrijavanje, jer direktna toplota može uzrokovati oštećenje tkiva; Smrzotine se moraju postepeno zagrijavati u vodi početne temperature 10 do 15 stepeni celzija, zatim se temperatura vode postepeno povećava, svakih pet minuta za 5 stepeni, do maksimalne temperature od 40 stepeni. Ne smiju se trljati ili masirati smrznuti dijelovi tijela, a ukoliko su se pojavili mjehurovi na koži, ne smiju se probijati; Ozljeđeni treba da leži, a smrznuti dijelovi tijela moraju potpuno mirovati (smrznuti donji ekstremiteti moraju biti u uzdignutom položaju u odnosu na nivo tijela); Ako su smrzotine zahvatile veću površinu tijela, ozljeđenom je važno dati zašećerene napitke da bi nadomjestili izgubljenu tekućinu.
Pri niskim temperaturama, pomoć ljekara potrebno je potražiti i u slučaju pojave nesvjestice, gubitka ravnoteže, mučnine i povraćanja i u slučaju jake glavobolje. Ukoliko se za zagrijavanje stanova i kuća koristi čvrsto gorivo ili plin, voditi računa o redovnom ventiliranju prostorija.
