Sattler za Klix.ba: Bh. građani traže da EU prati kako će vlast podijeliti novac

Prije dva dana dobio sam vijesti da će EU pružati budžetsku podršku BiH, koja je dobila najveću podršku od zemalja Zapadnog Balkana, odnosno 250 miliona eura. To su kreditna sredstva pod vrlo povoljnim uslovima koja treba da pomognu BiH da prebrodi ovu vrlo tešku godinu u kojoj će neminovno bilježiti pad prihoda od poreza.

Istakao bih i inicijativu zelenih prioritetnih traka, a BiH je dio tog koridora zajedničkih javnih nabavki. Tu je i Mehanizam Unije za civilnu zaštitu, koji se koristi kako bismo pomagali zemljama članicama i drugim u vanrednim okolnostima. Već je stigla podrška od nekih zemalja poput Slovenije i Austrije, koje su dostavile podršku. Puno je solidarnosti s naše strane, a svakako ćemo tako i nastaviti.

Vijeće ministara BiH jutros na sjednici ponovo nije uspjelo donijeti odluku o povlačenju sredstava MMF-a koja su na računu Centralne banke. Kako na to gledate?

Ne krijem da sam razočaran. Mogu se samo nadati da će se ovo brzo razriješiti i da će sporazum koji smo imali u Delegaciji EU prije desetak dana biti ispoštovan. Ovo su naravno pojedinosti koje treba itekako rješavati i koje treba utvrditi, ali to treba uraditi u što kraćem roku. Ostat ću optimista.

Dobili smo potvrdu da će se 6. maja održati samit EU u Zagrebu, doduše online samit. Predstavnici zemalja Zapadnog Balkana imat će susrete s liderima Zapadnog Balkana. Na tom samitu će biti čelnici EU, uključujući predsjedavajuću Evropske komisije, komesara za proširenje… Ja se najiskrenije nadam da BiH neće praznih ruku otići na ovaj samit. Ovo je dobra prilika da BiH pokaže šta može dati.

Od maja prošle godine tu je mišljenje EK, odnosno 14 ključnih prioriteta. Ja zaista apelujem na sve lidere, na vodeće institucije da daju odgovor na 14 ključnih prioriteta. Imamo dvije sedmice uoči samita. Ima još vremena da se nešto dogovori ili usaglasi da to bude pozitivni iskorak za BiH s kojeg neće otići praznih ruku.

Kako je iz vaše perspektive generalno protekla ova priča o odgovoru bh. vlasti na ponudu MMF-a, budući da ste organizirali sastanak u Delegaciji EU u vezi s aranžmanom MMF-a. Trajao je pet sati, a bilo je i "natezanja" između domaćih političara u vezi s tim koliko će ko dobiti.

Nikada nigdje nije jednostavno dogovoriti raspodjelu sredstava pa ni u BiH. Ali zašto smo se ja i moj kolega američki ambasador Eric Nelson uopće angažovali u vezi s tim?

Iz razloga što je naš stav da je generalno dosadašnji odgovor vlasti na krizu bio uspješan. Naravno potrebna je koordinacija između različitih nivoa, pa smo se angažovali da se i po ovom pitanju postigne saglasnost. Ali ono što je nama možda više bilo u fokusu jeste da se postigne dogovor o uspostavljanju jednog tijela, socio-ekonomske radne grupe, koja će na nivou BiH biti zadužena za koordinaciju odgovora, prije svega s aspekta ekonomske krize.

Dobijam puno poruka i poziva bh. građana. Traže našu pažnju, da budemo vrlo obazrivi kada je riječ o raspodjeli novčanih sredstava. Koristim priliku da pozovem sva nadležna tijela, uključujući i ona zadužena za borbu protiv korupcije, da vrlo pažljivo prate kako se sredstva koriste, a svakako to ćemo učiniti i mi s naše strane.

Smatrate li da su vlasti, štabovi i država odgovorili na pandemiju koronavirusa? Kako gledate na mjere koje su donesene, ali i određene prozivke da se ne testira dovoljno stanovništva?

Treba imati na umu da niko nije bio pripravan za ovakvu vanrednu okolnost, ni kod nas u EU, ni u BiH. Kada se uzmu u obzir sve poteškoće, ocijenio bih odgovor domaćih vlasti adekvatnim. Bitno je napomenuti da koronavirus nije statična stvar. Stalno imate nove nalaze i zaključke naučne zajednice. Sjećate se, na početku su svi mislili da su maske beskorisne, a sada značajan dio naučnika tvrdi da jesu dodatni stepen zaštite i da ih treba koristiti.

Sve je snažniji konsenzus da je testiranje itekako značajno. Drago mi je da sada vidimo povećanje broja testiranja u BiH. Bez obzira na ograničene kapacitete svakako ste u posljednjim sedmicama ubrzali dinamiku testiranja.

Kako vi lično u Sarajevu "izlazite nakraj" s ovom krizom?

Sretan sam što imam tim od 150 odgovornih saradnika u EU u BiH koji su stručni. Ono što mi pomaže je da smo imali različite interakcije putem telefona ili raznih aplikacija. Dobivam dosta povratnih informacija. Naravno, moja svakodnevnica se potpuno promijenila. Ja sam od 7 sati ujutro do 21 sat navečer na telefonu. Apsolutno imamo samo jedan fokus, a to je spašavanje života i očuvanje radnih mjesta u zemlji.

Kako se nosim s ovim? Psiholozi će reći da je važno da u ovakvim situacijama imate neke svoje rituale. Ja imam dva rituala. Jedan je u jutarnjim satima kada prakticiram neke jednostavne joga vježbe i vježbe disanja. Drugi je navečer kada oko 21 sati ugasim mobitel i sve uređaje i opuštam se muzikom. Ponedjeljkom obavezno pratim bend Dubioza kolektiv i njihove koncerte, to je praksa koju su uveli, isto jedan ritual, da počaste sve građane svojom muzikom.

Javnost je u proteklom periodu svjedočila jednom incidentu u Sarajevu u vezi s uposlenikom Delegacije EU u BiH - njemačkim državljaninom zaraženim koronavirusom koji je u konačnici avionom prebačen u svoju državu. Također, nažalost saznali smo putem vašeg saopćenja da je jedan vaš uposlenik izgubio borbu protiv koronavirusa. Zamolio bih za vaš stav po ovom pitanju, budući da ste na čelu Delegacije EU?

Bitno je napomenuti za javnost da je od izbijanja pandemije u Bosni i Hercegovini Ured Evropske unije slijedio upute vlasti i pridržavao se svih mjera u zemlji. Već od 13. marta poduzimamo preventivne korake, da bismo ograničili kretanje uposlenika i smanjili rizik.

Cijela ova situacija u vezi s koronavirusom je teška za svakog građanina, za starije od 65 godina, za djecu koja moraju boraviti u svojim domovima. Plaćamo veliku cijenu svakako. Međutim, kada ste direktno suočeni s posljedicama korone, onda je to druga priča. Posljednja sedmica je bila snažan udarac za Ured EU u BiH i za mene lično.

Naš kolega koji je pozitivno testiran doživio je ekstremni šok, anksioznost, te je bez konsultacija s medicinskim osobljem svojevoljno napustio bolnicu. Moram reći da smo sve vrijeme imali kontinuiranu saradnju sa zdravstvenim radnicima, ali moram istaknuti i policijske službenike.

Taj kolega je inače bio jedan izuzetno odgovoran čovjek. Očigledno u stanju šoka koji je posljedica zaraze je tako reagirao. Ali na kraju zahvaljujući zajedničkoj saradnji bili smo u mogućnosti da ga smjestimo prije svega u EUFOR i sutradan izmjestimo u njegovu matičnu zemlju. Drago mi je da se on sada osjeća dobro, prije svega psihički, ali i fizički.

Svakako najveći udarac je bio gubitak našeg saradnika koji je bio jedan od omiljenijih i najuvažavanijih kolega. To je bio jedan prekrasan čovjek. Opraštati se s takvim čovjekom na jednom nadrealnom i otrežnjujućem ukopu je mislim jedan od najtežih trenutaka u mom životu.

Teško mi je bilo šta reći osim da je život dragocjen i da svi trebaju da se čuvaju i prate preporuke domaćih vlasti. Sigurno ćemo još nekoliko sedmica biti u ovom režimu. Ali ne treba se zavaravati ni kada prođe, trebamo se svi pripremiti na to da će neke mjere ostati i dalje. Naprimjer mjera zabrane masovnih okupljanja. Mislim da će zadugo život izgledati drugačije od ovoga na kakav smo navikli. Tako da, najkraće rečeno, čuvajte se!