Kutlina odbrana u Bosni i Hercegovini nije htjela komentirati ovaj slučaj, a osobe bliske Kutli potvrdile su za AA da je on "sada slobodan građanin u BiH". Na ovaj način su potvrđene i ranije najave njegovog advokata Damira Alagića kako "Kutle neće odgovarati".
Prema pravomoćnoj presudi Općinskog kaznenog suda u Zagrebu od 15. juna 2009. godine, a koju je djelimično u pogledu kaznene sankcije preinačio Županijski sud Zagreb, Kutle je u Hrvatskoj osuđen na kaznu od dvije godine i osam mjeseci zatvora za zloupotrebe ovlasti u gospodarskom poslovanju.
U obrazloženju presude sarajevski sud je naveo da je prema Sporazumu o međusobnom izvršenju kaznenih sankcija između BiH i Hrvatske uvjet za izvršenje kazne da "djelo na kojem se zasniva pravomoćna presuda bude krivično djelo prema pravu obje države". Sud je, međutim, našao da se u ovom konkretnom slučaju ne radi o "istim zakonskim opisima navedenih krivičnih djela u Kaznenom zakonu Republike Hrvatske i Krivičnom zakonu Federacije BiH".
Sud, također, smatra da je izvršenje pravomoćne i izvršne presude Općinskog kaznenog suda u Zagrebu u slučaju protiv Miroslava Kutle protivno Sporazum o međusobnom izvršenju sankcija između BiH i Hrvatske, odnosno protivno "načelu zakonitosti i vremenskom važenju Krivičnog zakona".
Naime, radnje za koje je Kutle pravomoćno osuđen presudom inozemnog suda nisu sadržavale zakonska obilježja krivičnog djela "zloupotreba ovlaštenja u privredi" Krivičnog zakon Socijalističke Republike BiH (SRBiH) koji je važio u vrijeme "preduzimanja tih radnji od strane osuđenog".
Također, sud je utvrdio da se u konkretnom slučaju imaju primijeniti i odredbe tada važećeg Zakona o amnestiji koji predviđa oslobođenje od kaznenog gonjenja ili potpuno oslobađanje od kazne, odnosno neizvršenog djela kazne svih osoba koje su u periodu od 1. 1. 1991. godine do 22. 12 1995. godine učinili bilo koje od krivičnih djela osim nekih djela poput zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava.
"Nisu se stekli zakonski uvjeti za preuzimanje izvršenja inozemne sudske presude koju je podnijelo Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske", zaključio je Kantonalni sud Sarajevo.
Vrhovni sud FBiH je krajem januara 2012. godine ukinuo osuđujući presudu protiv Miroslava Kutle i predmet vratio prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. Kantonalni sud u Sarajevu je ponovo hrvatskog biznismena osudio na kaznu zatvora u trajanju od dvije godine i osam mjeseci, ali je Vrhovni sud FBiH opet 23. januara oborio presudu i vratio predmet na ponovni postupak. Ka koncu, Kantonalni sud Sarajevo odbio zahtjev Hrvatske za izvršenje kazne protiv Kutle.
Prema nepotvrđenim informacijama, Kantonalno tužiteljstvo u Sarajevu će se žaliti na ovakvu odluku, te ona treba biti potvrđena na Vrhovnom sudu FBiH.
Za razliku od generala Branimira Glavaš i u međuvremenu preminulog kardiohirurga dr. Ognjena Šimića, Kutle nikada u BiH nije bio u zatvoru. Za razliku od njega, Kutle je, kako tvrde njemu bliske osobe, prije bilo kakvog pritvaranja dokazao da je državljanin BiH, te nije bilo potrebe za bilo kakva zadržavanja od strane vlasti BiH.
Kutle je 2011. osnovao novu kompaniju u Sarajevu. Firma Megagreen, sa sjedištem u sarajevskom naselju Grbavica, kako je tada najavljeno, trebala se baviti proizvodnjom zdrave hrane. U međuvremenu, Kutle je prošle godine preselio u Banju Luku radi "lakšeg kontakta s porodicom", ali je zadržao poslove u Sarajevu.
