Sarajevski aerodrom: Od okupacije i rata preko koridora nade do Dejtona i obnove puta u svijet

Klix.ba će u narednim danima objaviti seriju tekstova posvećenih 30. godišnjici Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Pred izbijanje agresije na RBiH sarajevski aerodrom je bilježio izvaredne rezultate koji su gotovo pa nagovještavali naglu promjenu.

U periodu od oktobra 1991. do marta 1992. godine domaća kompanija Air Commerce ostvaruje broj od 40.000 putnika uprkos činjenici da su ratna zbivanja uvelike započela u Hrvatskoj, a ranije i Sloveniji.

Prepoznavajući značaj sarajevskog aerodroma u strateškim razmjerima rata koji je izbio u aprilu 1992. godine, u noći s 4. na 5. april pripadnici Jugoslovenske narodne armije (JNA) ga predvođeni pukovnikom Vidojem Magazinom okupiraju. Kao prve žrtve odbrane aerodroma ginu policajci Refik Muhić i Jasmin Kadić čije je vozilo uništeno od pripadnika JNA.

Nakon zauzimanja aerodroma od snaga JNA koje će se vrlo brzo stopiti u jedinice Vojske Republike Srpske (VRS), devastirana je i uništena oprema dok je dio tehnike ukraden i premješten sa aerodroma.

Operacija "Zračni most"

Stavljanjem Sarajeva u opsadu od snaga VRS-a međunarodna se zajednica vrlo brzo suočava sa humanitarnom krizom zbog čega se sarajevski aerodrom počinje posmatrati kao potencijalno rješenje.

Kao događaj koji je dodatno potvrdio neophodnost demilitarizacije sarajevskog aerodroma bilo je i zarobljavanje prvog predsjednika Predsjedništva RBiH Alije Izetbegovića u maju 1992. godine od snaga JNA.

S tim u vezi, krajem juna 1992. godine snage francuske vojske u sastavu UNPROFOR-a preuzimaju kontrolu nad aerodromom najavljujući humanitarnu operaciju "Zračni most", s ciljem dostave humanitarne pomoći, lijekova i sanitetskog materijala.

Tokom 42 mjeseca trajanja operacije "Zračni most" u opkoljeno Sarajevo je u 13.000 letova preko aerodroma dopremljeno 160 hiljada tona hrane, medicinske opreme i lijekova.

Osim humanitarnih operacija i dostave humanitarne pomoći opkoljenom Sarajevu, ali i drugim dijelovima BiH, snagama UNPROFOR-a je sarajevski aerodrom bio najvažniji logistički centar. U tom smislu sve mirovne snage koje budu razmještene u BiH će dolaziti preko sarajevskog aerodroma odakle će biti raspoređivane u svoje operativne zone.

Paralelno sa zračnim mostom u periodu od marta do jula 1993. godine do opkoljenog Sarajeva se prokopava i podzemni most, odnosno DB tunel ispod sarajevske piste. Koliko god je sarajevska pista bila nada za avione s humanitarnom pomoći, jednaka je bila nada i svima koji su se preko nje pretrčavanjem pokušali probiti do slobodne teritorije s druge strane.

Međutim, zakulisni tajni pregovori na relaciji Tuđman-Milošević nisu zaobišli ni sarajevski aerodrom. U knjizi Hrvoja Šarinića "Svi moji tajni pregovori sa Slobodanom Miloševićem" navodi se da je tokom sastanka u Beogradu iz 3. decembra 1993. godine Milošević hrvatskoj delegaciji govorio o "postignutom dogovoru da se sarajevski aerodrom ugasi", kako bi se zaobišla jedna od najvećih prepreka razgraničenja kod Sarajeva.

Nesreća i Air Bosna

U augustu se iz praktičnih potreba stvaranja zrakoplovnog servisa formira državna kompanija Air Bosna. Iz ove će kompanije 2003. godine izrasti kompanija B&H Airlines koja će zbog dugovanja biti ugašena 2015. godine.

S druge strane rat je i dalje bio u svom punom jeku, što je rezultiralo sa velikim brojem incidenata koji se tiču i sarajevskog aerodroma.

Zbog prirodno-geografskih karakteristika područja oko sarajevskog aerodroma, dolet u zonu aerodroma predstavlja veliki izazov, čemu se tokom ratnih zbivanja dodaje i konstantna vatra iz pješadijskog naoružnja u neposrednoj blizini aerodroma.

Imajući u vidu sve navedeno piloti vojnih ali i civilnih transportnih aviona razvijaju tzv. sarajevski prilaz (eng. Sarajevo Approach). U praksi je to izgledalo gotovo kao poniranje aviona u zadnjoj fazi leta kako bi pod što oštrijim uglom što prije avion bio prizemljen na pistu sa značajnim zakašnjenjem.

Ovaj izazovni, opasni, ali i jedini mogući način dolijetanja i polijetanja sa sarajevskog aerodroma je obučio brojne pilote za let u najtežim uslovima. Međutim, piloti bjeloruskog transportnog aviona IL-76 iz kompanije Bel Air 31. decembra 1994. godine nisu imali dovoljno sreće.

Leteći iz Luksemburga za Sarajevo bjeloruski su piloti zbog kiše i lošeg vremena loše procijenili svoj "sarajevski prilaz" prizemljivši teški sovjetski transportni avion tek na polovini poletno-sletne piste. Zbog nedovoljne dužine piste avion je završio u travnatoj površini gdje je pretpio teška oštećenja koja su ga trajno prizemljila.

S druge strane, nije bilo žrtava ili povrijeđenih među pilotskom posadom pri čemu je glavnina tovara bila značajna količina alkoholnih pića za proslavu Nove godine u Sarajevu.

Glavnina transporta je uspješno izvučena, a avion je na travnatom dijelu aerodroma ostao sve do 2000. godine pri čemu je od 1994. godine korišten za godišnje vježbe vatrogasaca na aerodromu, da bi kasnije bio isječen i prebačen.

Dejton i obnova

Posljedice boravka svih vojnih formacija u ratnom periodu na sarajevskom aerodromu su ostavile značajne ožiljke, pa je tako procijenjeno da je ukupna šteta pričinjena na opremi i infrastrukturi bila veća od 16 miliona dolara.

Dejtonskim sporazumom aerodrom je smješten na teritoriji Federacije BiH, a svečano je otvoren u augustu 1996. godine letom Top Air kompanije na relaciji Istanbul - Sarajevo te kasnije letom hrvatskog Croatia Airlinesa na relaciji Zagreb - Sarajevo.

Još tokom 1996. godine na nekoliko turskih aerodroma je poslana grupa uposlenika sarajevskog aerodroma iz različitih odsjeka, kako bi se osigurala obuka za rad na međunarodnom aerodromu po najvišim standardima.

Paralelno s tim broj putnika sa sarajevskog aerodorma za 1996. godinu bio je tek 26.000, da bi već 1997. broj putnika bio gotovo pa 200.000. Iako su projekti brojnih evropskih vlada osigurali sredstva za obnovu opreme i infrastrukture aerodroma, projekat EBRD-a iz 1997. godine vrijedan 9,3 miliona dolara će biti ključan za detaljnu rekonstrukciju sarajevskog aerodroma.

Posjete američkog predsjednika Billa Clintona, ali i pape Ivana Pavla II Bosni i Hercegovini tokom 1997. godine, bile su posebno značajan test za profesionalizaciju sarajevskog aerodroma.

Međutim, iako je rat u BiH bio završen, tokom 1999. godine su na sarajevski aerodrom prinudno sletjela dva borbena aviona F-15 američkog ratnog zrakoplovstva. Avioni su u noći s 24. na 25. mart 1999. godine prinudno sletjeli na sarajevski aerodrom zbog oštećenja tokom operacija bombardovanja SR Jugoslavije u NATO operaciji "Saveznička sila".

Teške transportne avione kojima su dopremane međunarodne mirovne snage i njihova oprema, sarajevski je aerodrom zamijenio tek 2004. godine prekidom SFOR misije koja je prerasla u EUFOR.

Danas, trideset godina nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma sarajevski aerodrom najbolje svjedoči o mogućnostima mogućeg u uslovima u kojima je i egzistencija upitna.