Sarajevske škole dobile moderne naučne kabinete u vrijednosti od 12 miliona KM

Na finalnoj konferenciji u Sarajevu podvučena je crta ispod investicije od 12 miliona KM u okviru projekta "Boljom upravom do bržeg ekonomskog rasta EGG2", čiji je formalni završetak iskorišten da se prikažu konkretni rezultati u osnovnim školama Kantona Sarajevo.

Prvih 4,5 miliona KM implementirano je uz tehničku pomoć UNDP-a, a ulaganje je dio šireg programa u kojem je u protekle tri godine izdvojeno 90 miliona KM za unapređenje obrazovanja.

"U učionicama svih sarajevskih osnovnih škola reforma je vidljiva kroz miris nove opreme, sjaj digitalnih mikroskopa i činjenicu da učenici više ne moraju samo zamišljati eksperimente o kojima čitaju. Modernizacija 65 kabineta biologije, hemije i fizike nije ostala na estetskom uređenju prostora, već je završena tako da škole do kraja godine dobiju isti ambijent i opremu", naveli su organizatori.

Dodaju da za prosječnog osnovca ova promjena znači kraj perioda u kojem su hemijske reakcije i zakoni fizike bili isključivo slova na papiru.

"Reforma je usmjerena na prelazak sa reproduktivnog na funkcionalno znanje, pa učenici sada koriste alate kakve imaju njihovi vršnjaci u najrazvijenijim zemljama Evropske unije. Poseban naglasak stavljen je na jednake šanse za svu djecu: bez obzira na to pohađa li dijete školu u centru grada ili u najudaljenijem dijelu Kantona, oprema je ista i obrazovanje se tretira kao pravo, a ne privilegija", istakli su.

Promjene su obuhvatile i nastavnike, koji su iz tradicionalne uloge predavača prešli u ulogu mentora. Kroz 1.300 sati edukacije prosvjetni radnici su osposobljeni da budu vodiči kroz tehnologiju i praktičan rad, čime se, kako se ističe, vraća dostojanstvo profesiji koja je temelj društva.

Ministrica Naida Hota-Muminović naglasila je da je cilj bio da se temeljno promijeni pristup nastavi i odnos prema učenicima. Ona je poručila da se dug prema djeci ogleda u tome da škola prestane biti mjesto gdje se samo sjedi i sluša, te postane prostor u kojem se istražuje i stvara. Istaknuto je da nabavka opreme ima i moralnu dimenziju jer prekida obrazovanje koje guši radoznalost.

Na konferenciji je dodatno poručeno da tehnologija mora služiti čovjeku, a posebno djeci u procesu učenja. Učenicima je time omogućeno da umjesto da sanjaju opremljene laboratorije i kabinete, sada takve prostore imaju u vlastitim školama i svakodnevno ih koriste.

Organizatori su naglasili da ova vijest ne predstavlja samo izvještaj o potrošenom novcu, nego i primjer kako se sistemski popravlja dugo zapušten aparat obrazovanja koji je kaskao za stvarnošću. Prema istaknutom na skupu, sarajevski učenici danas ne uče samo o nauci, nego se njome zaista bave kroz praktičan rad i savremenu opremu.