BiH
0

Sarajevo: Konferencija o medijskim slobodama i pravu na privatnost

FENA
Kako uspostaviti ravnotežu između prava na slobodu izražavanja i prava na privatnost, tema je konferencije koja se danas održava u Sarajevu u organizaciji Regulatorne agencije za komunikacije BiH (RAK) i Vijeća Evrope.

Ovaj skup je organiziran za stručnjake u oblasti novinarske profesije, pravne eksperte u domenu legislative koja se tiče provođenja evropskih standarda u zaštiti medijskih sloboda i prava na privatnost, te za predstavnike bh. medija.

Generalni direktor RAK-a Kemal Huseinović, govoreći o situaciji u BiH u ovoj oblast, ističe kako se u našoj zemlji krši pravo na privatnost, ali da je to ipak u granicama kako je to u okruženju i na Zapadu.

-Nismo ekstreman slučaj, a statistika i mnoga istraživanja govore u prilog da je to u granicima koje se mogu tolerirati, naveo je Huseinović.

On smatra kako su bh. elektronski mediji postigli jedan zavidan nivo u zaštiti prava na privatnost, ali da kršenja ovog prava značajno više ima u printanim medijima.

U Vijeću Evrope naglašavaju kako je uspostava prave ravnoteže između slobode izražavanja i prava na privatnost izuzetno teško pitanje.

Kako je ustvrdila predstavnica Odjela za medije Vijeća Evrope Charlotte de Broutelles, vrlo je teško uspostaviti takvu ravnotežu, naročito u periodu pred izbore. Ona stoga smatra kako je ova konferencija organizirana pravovremeno s obzirom na opće izbore u BiH.

Direktorica Sektora za emitiranje RAK-a Dunja Mijatović, govoreći o regulatornom okviru u BiH, zaključuje kako naša zemlja u ovoj oblasti ima odlične zakone, ali da je problem njihove implementacije.

Ona je posebno ukazala na problem zaštite privatnosti maloljetnika posebno u printanim medijima, gdje je potrebno napraviti razliku između onoga šta je javni interes i onoga šta je senzacionalizam.

Pitanje ravnoteže između ova dva prava pokušala je s psihološkog aspekta rasvijetliti profesorica Filozofskog fakulteta u Sarajevu, psihologinja Jasna Bajraktarević.

Ona ističe kako je ovaj aspekt neophodno uključiti, s obzirom na to da ono što nam se dešava u ovoj oblasti svakodnevno upućuje na to da moramo da mijenjamo ili kolektivnu ili individualnu svijest.

Bajraktarević konstatira da edukaciju sviju nas na ovim prostorima daleko više čine mediji, nego fakulteti i škole. Mnogo se lakše infiltrira jedan podatak koji daju mediji, nego što u edukativnom smislu smatramo da je potrebno.

Ona stoga apelira na uspostavu jasnih kriterija u ovoj oblasti kako bismo pomogli i akterima u medijima koje prenose takve informacije i onima koje te informacije primaju.

Na ovom skupu jasno je ukazano i na uspostavu jasnih kriterija kada je riječ o adekvatnoj edukaciji novinara, uz ocjenu da se na taj način novinarstvo može zaštititi.

Rečeno je kako je naobrazba novinara osnova za kvalitetno obavljanje te djelatnosti, te način da se izbjegne izjednačavanje novinara s onima koji su krenuli u sve to u nedostatku posla ili iz ličnog stava da mogu da se bave novinarstvom.