Samo 36 asistenata u nastavi radi sa 385 djece s poteškoćama u razvoju u ZDK

Begagić: Djeca moraju dobiti optimalan odgojno-obrazovni rad

Profesorica na Islamskom pedagoškom fakultetu u Zenici Elma Begagić je kazala kako je prošle godine Skupština ZDK usvojila Elaborat o društveno-ekonomskoj opravdanosti osnivanja Odsjeka za inkluzivnu edukaciju te da su ove godine upisani prvi brucoši koji će dobiti izlazno zvanje Saradnik (pomoćnik) u nastavi u osnovnoj školi. Ističe kako je kantonalno ministarstvo obrazovanja imalo dosta razumijevanja te da je uložilo sve napore u osnivanje ovog odsjeka.

"Studijski program je nastao u želji da se djeci s teškoćama u razvoju osigura adekvatna podrška u nastavi, jer je od velike važnosti da djeca dobiju optimalne uvjete kada govorimo o odgojno-obrazovnom radu. Postojanost zakonskih regulativa i zvaničnih dokumenata koji definiraju koncept inkluzivnog obrazovanja u Bosni i Hercegovini i angažman asistenata u nastavi predstavljaju polazišnu osnovu za kreiranje ovog studijskog programa", ističe Begagić.

Na svom putu prema evropskim integracijama Bosna i Hercegovina je ratificirala veliki broj konvencija i međunarodnih instrumenata – Univerzalna deklaracija UN-a o ljudskim pravima, Konvencija UN-a o pravima djeteta, Konvencija o pravima osoba s invaliditetom, Standardna pravila UN-a za izjednačavanje mogućnosti za osobe s invaliditetom – koji tematiziraju osnovna ljudska prava, ali i prava osoba s invaliditetom.

"Prema članovima navedenih konvencija i deklaracija koje se odnose na opća prava, ali i prava osoba s invaliditetom Bosna i Hercegovina se obavezala da će osobama ometenim u psihofizičkom razvoju osigurati ispunjen i pristojan život, aktivnu participaciju u okviru odgojno-obrazovnog sistema, poticanje individualnog razvoja svakog djeteta na svim nivoima i poklanjanje prioritetne pažnje u skladu s njegovim sposobnostima, potrebama i interesima. Implementacija navedenih zakona i politike, tj. obavezujućih članova istih je u Bosni i Hercegovini dovela do diskursa o inkluziji i inkluzivnom obrazovanju", dodaje Begagić.

U skladu s principima inkluzivnog obrazovanja škole trebaju prihvatiti svu djecu bez obzira na njihove fizičke, intelektualne, socijalne, emocionalne, jezičke ili druge osobine.

Prema podacima kojima raspolaže Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta ZDK, broj evidentirane djece koja imaju teškoće u razvoju u 56 osnovnih škola u ZDK, a koja su uključena u sistem redovnog odgoja i obrazovanja u školskoj 2016/17. godini iznosio je 384, odnosno 1,25 posto u odnosu na ukupan broj učenika od 1. do 9. razreda (30.733).

"Treba naglasiti da su analizom obuhvaćeni samo podaci o djeci s medicinskom dokumentacijom ili rješenjem o kategorizaciji. Podaci po kategorijama: oštećenje sluha 14 (3,65%), govorno-jezičke smetnje 31 (8,07%), hronične bolesti i tjelesna oštećenja 97 (25,26%), intelektualne teškoće 49 (12,76%), ponašajni problemi 33 (8,59%), kombinovane smetnje 137 (35,68%)", pojašnjava profesorica na Islamskom pedagoškom fakultetu u Zenici.

Dodatno educirati asistente u nastavi

Ministar Kozlić je u izjavi za Klix.ba kazao kako su svjesni da su potrebe za asistentima u nastavi mnogo veće te da će na tome raditi narednih godina.

Meldina Ugarak, predsjednica Javne ustanove Centar za djecu i odrasle osobe s posebnim potrebama ZDK ističe kako kadar koji trenutno radi u školama na pozicijama asistenata u nastavi nije dovoljno educiran.

"Vršim pritisak na Ministarstvo obrazovanja da nas uzmu kao ozbiljne učesnike u izradi kvalitetnog inkluzivnog pravilnika gdje bi asistenti zaista znali kako će raditi. Moramo svakodnevno raditi, kako na edukacij prosvjetnih radnika tako i građana, da znaju kako se ponašati kada vide dijete s autizmom, Downovim sindromom ili bilo kojom drugom smetnjom", izjavila je Ugarak.