Evropska unija i većina drugih zemalja širom svijeta odavno su ukinule smrtnu kaznu, i to se danas na Svjetski dan borbe protiv smrtne kazne smatra nespornim civilizacijskim dostignućem.
Amerikanci, opterećeni stoljetnim naslijeđem puritanskog fundamentalizma, ne misle, međutim, tako, pa se zato i dalje nalaze u društvu zemalja poput Saudijske Arabije, Indonezije, Kine i drugih koje vrlo olako izriču i još lakše izvršavaju smrtnu kaznu.
Pravni stručnjaci iz Evrope ističu da je upravo to najveći problem - činjenica da američki sudovi često izriču smrtne kazne olako, bez "betonski" čvrstih dokaza, samo na osnovu indicija.
Štampa u SAD bilježi ovih dana veliko slavlje osuđenika na smrt Harolda Wilsona koji se nakon 16 godina provedenih u zatvoru u svakodnevnom očekivanju smrtonosne injekcije konačno vratio kući kao slobodan čovjek pošto je najzad dokazano da je nevin.
Wilsona, Amerikanca crne boje kože, proglasila je krivim za ubistvo izvršeno 1989. godine porota sastavljena isključivo od bijelaca.
Rasni problem je dodatna nevolja koja pritišće objektivnost američkih sudova, jer zvanična statistika kaže da osumnjičeni tamne boje kože imaju višestruko više "šansi" da budu osuđeni na smrt nego bijelci.
To isto važi i za siromašne i bogate - siromašni jedva da imaju neku šansu da dokažu svoju nevinost zato što, kako ističe njemački sedmičnik "Der Spiegel", u SAD-u ni tužiteljima ni advokatima nije stalo do istine, već samo do vlastite pobjede -bukvalno po svaku cijenu!
Wilson, dakle, može konačno odahnuti i na miru razmislitišta mu dalje valja činiti - da tuži državu, na primjer - ali koliko je drugih isto tako nevinih ljudi pogubljeno?
Taj podatak se ne zna sa sigurnošću, ali jedan slučaj ostaje u sjećanju - onaj koji ovih dana navodi list "Houston Chronicle" iz teksaškog grada Houstona: Ruben Kantu je 1993. godine, nevin, umoren u Teksasu jer je dokazano da je smrtna presuda izrečena na osnovu iskaza dva svjedoka koja su - lagala.
"Svjedoci su 'identificirali' navodnog ubicu tek pod velikim pritiskom policije", napisao je dnevnik iz Houstona.
Ipak, postoji i manje tamna strana ove nimalo vesele hronike - od ponovnog uvođenja smrtne kazne 1976. godine 122 osuđenika su uspjela umaknuti ruci dželata pošto su dokazali da su nevini.
Upravo ta činjenica, prevelik broj olako izrečenih najtežijh presuda bio je razlog što je 1972. godine Vrhovni sud SAD-a ukinuo smrtnu kaznu.
Samo četiri godine kasnije, međutim, američki političari su uspjeli da tu odluku najvišeg sudskog organa zaobiđu, pa je tako 38 od ukupno 50 američkih saveznih država ponovo uvelo smrtnu kaznu.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
