Rusi objavili godišnji izvještaj o veličanju nacizma: Obiman dio je posvećen situaciji u BiH

U dijelu koji se odnosi na Bosnu i Hercegovinu, navedeno je da posljednjih godina situacija u vezi sa širenjem neonacističke ideologije i različitih oblika netolerancije nije pretrpjela fundamentalne promjene.

Naglašavaju da delegacija BiH u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija od 2022. godine glasa protiv nacrta rezolucije "Borba protiv veličanja nacizma, neonacizma i drugih praksi koje doprinose podsticanju savremenih oblika rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i srodne netolerancije", koji svake godine predlažu Rusija i drugi supokrovitelji.

"Vrijedi napomenuti da je Bosna i Hercegovina ranije ne samo podržala usvajanje dokumenta, već je bila i među njegovim supokroviteljima. Ova odluka o glasanju protiv donesena je pod utjecajem bošnjačkog šefa Ministarstva vanjskih poslova BiH bez koordinacije s predstavnicima drugih konstitutivnih naroda u vladi zemlje, kako je to zakonom propisano. U istom duhu, Bosna i Hercegovina po drugi put nije bila među supotpisnicima Zajedničke izjave koju je nekoliko delegacija dalo u OSCE-u 8. maja 2025. godine povodom 80. godišnjice pobjede nad nacizmom u Drugom svjetskom ratu, iako se njen stalni predstavnik prethodnih godina pridružio sličnim dokumentima", navode.

Kontradikcije među konstitutivnim narodima

Naveli su da "uporne duboke kontradikcije" među tri konstitutivna naroda u zemlji negativno utiču na situaciju u zemlji.

"Etničke tenzije i podjele u BiH ometaju pravni i institucionalni napredak ka većoj društvenoj integraciji i pomirenju. Spomenute kontradikcije uključuju, između ostalog, procjenu uloge svake etničke grupe tokom Drugog svjetskog rata i njihov doprinos oslobađanju svijeta od "smeđe kuge". Ova "fragmentacija" historijskog sjećanja dolazi kao posljedica oružanog sukoba u BiH između 1992. i 1995. godine", navodi se.

Navedeno je kako se Vlada RS-a i stanovništvo kao i srpska etnička grupa u BiH protive se revizionizmu ili reviziji rezultata Drugog svjetskog rata i aktivno promovišu ideje antifašizma.

Kažu da je sveprisutna klima napetosti među konstitutivnim narodima Bosne i Hercegovine dovela do toga da su neke grupe stanovništva postale mete netolerancije šireg društva.

Naveli su podatak OSCE-a da je u Bosni i Hercegovini između januara i novembra 2024. godine zabilježeno 113 zločina iz mržnje, od kojih je velika većina bila zasnovana na netoleranciji prema osobama koje pripadaju drugoj etničkoj ili vjerskoj grupi. Podsjećaju da je vlast priznala i osudila samo mali broj ovih incidenata.

Uloga visokih predstavnika

Prema očekivanjima, osvrnuli su se i na ulogu visokih predstavnika u BiH.

"Aktivnosti visokih predstavnika, koji nastavljaju vršiti "vanjski protektorat" nad Bosnom i Hercegovinom, također ne doprinose pomirenju konstitutivnih naroda zemlje. Na primjer, kao odgovor na odbijanje Srba da priznaju valjanost 'genocidnih' presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, uključujući i pokušaje da se one iskoriste za jačanje teze o "kolektivnoj odgovornosti" Srba, visoki predstavnik je, zaobilazeći parlamentarnu proceduru, u julu 2021. godine izmijenio Krivični zakon zemlje kako bi kriminalizirao "poricanje genocida", omogućavajući, zapravo, krivično gonjenje srpskih aktivista. Nakon takvih proizvoljnih postupaka samozvanog 'visokog predstavnika', aktivno je pokrenuta bošnjačko-zapadna kampanja za promociju nacrta rezolucije Generalne skupštine UN-a o uspostavljanju dana sjećanja na "genocid u Srebrenici". Ova rezolucija je usvojena u maju 2024. godine. Rezolucija označava srpski narod kao "počinioce genocida". Usvajanje dokumenta s izrazito antisrpskim narativom samo pogoršava ozbiljne međuetničke tenzije, ne samo u Bosni i Hercegovini već i u regiji", navodi se.

Navode da "tekući vanjski protektorat u obliku Ureda visokog predstavnika u zemlji je u potpunosti suprotan principima vladavine prava".

"Akti visokog predstavnika su zapravo isključive odluke stranog državljanina, koje imaju primat nad zakonima i na njih se ne može uložiti žalba, uključujući i sudsku".

Navode da je Schmidtova odluka da izmijeni Krivični zakon BiH kako bi se kriminaliziralo neprovođenje odluka visokog predstavnika bila "potpuni cinizam i arbitrarnost".

Navode da pravosudni sistem u Bosni i Hercegovini karakteriše visok stepen politizacije i etničke pristrasnosti.

"Posebno je istaći da je nakon završetka oružanog sukoba u Bosni i Hercegovini, 70-80 posto svih slučajeva ratnih zločina iz tog perioda pokrenuto protiv pripadnika srpske nacije. Zločini drugih etničkih grupa često se ignorišu. U zavisnosti od toga koji se predstavnik etničke grupe goni, sudovi proizvoljno primjenjuju zakon određenog perioda (bivše Jugoslavije ili moderne BiH) protiv optuženog, izričući teže kazne Srbima", dodaje se u izvještaju.