Romima zbog nedostatka besplatnih udžbenika otežano polaganje eksterne mature
U razgovoru za Klix.ba, Dervo Sejdić, potpredsjednik Udruženja Kali Sara-Romski informativni centar, kaže kako je eksterna matura nešto što je za pozdraviti u smislu smanjenja korupcije i sličnih problema koji su se dešavali u vezi s upisom djece u srednje škole, no kako ona za djecu romske populacije predstavlja jedan novi problem.
"Izvori tih problema leže u nedosljednoj provedbi, tj. implementaciji akcionog plana obrazovnih potreba Roma. U akcionom planu stoji da za svu romsku djecu u procesu osnovnog obrazovanja treba osigurati udžbenike za određeni razred u kojem se nalaze", pojašnjava Sejdić, te dodaje kako je činjenica da romska djeca nakon petog razreda postižu slabije rezultate nego od 1. do 4. razreda. To se dešava, kako navodi, zato što tu djecu Ministarstvo obrazovanja ne podržava u pogledu nabavke besplatnih udžbenika.
"Upravo iz razloga jer nemaju knjige ili veoma kasno dođu do njih, djeca postižu veoma loše rezultate u odnosu na prethodni period, tako da im je, prema nekim istraživanjima, prosjek od 5. do 9. razreda negdje oko 2,80 do 3,20. Svakako, sa tim prosjekom na eksternoj maturi ne mogu polučiti određene kvalitete i onda im to onemogućava da apliciraju u neke škole u kojima bi željeli da se školuju", kazao je Sejdić za Klix.ba.
Dervo Sejdić navodi kako je u vezi sa ovim slučajem potražio pomoć u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, gdje su učenicima sa ovim problemom izdali pismo podrške, pozivajući se na akcione planove, kako bi djeca romske populacije trebala imati olakšan pristup upisu u srednje škole.
Sejdić ističe kako su roditelji romske djece s tim pismima podrške išli u škole, međutim, direktori škola su im odgovorili kako im je potrebno pismo podrške i dozvola Ministarstva za obrazovanje Kantona Sarajevo.
Diskriminacije romske djece je bilo, ima je i bit će je
Dervo Sejdić navodi kako su problemi s kojima se učenici romske populacije susreću mnogobrojni, a jedan od njih je i teška socijalno-ekonomska situacija.
"Većina roditelja, u želji da svojoj djeci pomognu u što lakšem upisu u željenu srednju školu, organizuju dodatne instrukcije, treninge, kurseve... kako bi djeca dobila što bolje rezultate. Romska djeca nemaju tu mogućnost i ne mogu to očekivati od svojih porodica. Socijalna situacija Roma je katastrofalna i oni dolaze na eksternu maturu sa znanjem koje su primili, bolje rečeno nisu primili u procesu obrazovanja", navodi Sejdić.
Još jedan od problema sa kojima se ova manjinska skupina susreće jeste i diskriminacija.
"Diskriminacije je bilo, ima je i bit će je sve dok određene obrazovne institucije ne počnu da rade u pravcu i kvalitetnog obrazovanja i prihvatanja svih učenika kao nasušne potrebe. Naravno da je pristup romske djece obrazovanju otežan i u smislu diskriminacije od školskih drugova i nažalost dobrog dijela nastavnog kadra", smatra naš sagovornik.
On dodaje kako je Romski informativni centar u Sarajevu uradio istraživanje na području Kantona o nivou i vrstama diskriminacije, gdje se poziva na razvoj izrade određenih mehanizama u borbi protiv diskriminacije, a urađen je i pravilnik i program za borbu protiv diskriminacije koji bi trebala usvojiti kantonalna vlada.
Ovaj dokument je baziran na Zakonu o zabrani diskriminacije i odnosi se na proces obrazovanja, a obuhvata educiranje nastavnog kadra, školskog menadžmenta, učenika i roditelja o zabrani diskriminacije. On nudi pravnu zaštitu i stavlja fokus na diskriminaciju socijalno isključenih kategorija, porodica i učenika.
"Činjenica je da se stručnjaci i dobar dio direktora škola slažu s konceptom ovog dokumenta i kažu da je on sto posto u okviru zakonskih postojećih propisa, te da se on čak može implementirati u okviru škole u izradi pravilnika o ponašanju u određenim školama", kaže Sejdić i dodaje kako ga je, primjerice, škola Avdo Smajlović već prihvatila i usvojila.
Ministarstvo obrazovanja KS: Romska djeca prva dobijaju udžbenike
Lamija Husić, stručna savjetnica za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje u Ministarstvu za obrazovanje Kantona Sarajevo za Klix.ba je navela kako je ovo ministarstvo pripremilo revidirani akcioni plan obrazovanja Roma, koji se sastoji iz četiri mjere koje se odnose na nadležne obrazovne vlasti koje su dužne i provoditi te mjere.
"Radi se o značajnim obavezama koje iziskuju i znatna finansijska sredstva, nažalost, viši nivoi vlasti u finansijskom smislu nisu uključeni u pružanje podrške za provođenje ovih mjera", kazala je Husić.
Dodala je da ovo ministarstvo i pored toga provodi obrazovnu politiku tako da u program nastoje uključiti svu, pa i romsku djecu.
"Posljednjih osam godina se provodi projekat nabavke besplatnih udžbenika za određene kategorije djece određenog uzrasta, a prva kategorija djece koja je posljednjih godina obuhvaćena ovim projektom je upravo romska populacija. Svake godine svi učenici prvog razreda osnovnih škola dobijaju besplatne udžbenike. Prošle godine besplatne udžbenike su dobili šesti i sedmi razredi, a prije toga osmi i deveti, no prva kategorija kojoj se besplatni udžbenici dijele su romska djeca i ona su u tom smislu na prvom mjestu", kazala nam je Husić.
Ona je dodala kako značajan problem predstavlja činjenica da romska djeca, pogotovo ona u starijim razredima, posljednjih godina sve više napuštaju školovanje.
"Smatramo da nikakvi socijalni programi niti pomoći privremenog karaktera ne mogu trajno riješiti pitanje siromaštva romske populacije osim njihove konkuretnosti na tržištu rada. To se jedino može ostvariti njihovim nastavkom obrazovanja, jer je to jedini ispravan put da oni budu konkurentni na tržištu rada i žive od svoga rada", poručila je na kraju razgovora za Klix.ba Lamija Husić, stručna savjetnica za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje u Ministarstvu za obrazovanje Kantona Sarajevo.
Tekst nastao u saradnji sa Inicijativom za monitoring evropskih integracija BiH i Fondacijom Heinrich Boell.
