Romi imaju tek sedam vijećnika u BiH, a entitetske vlasti ih skoro i ne prepoznaju
Na prostoru Evrope živi blizu 11 miliona Roma, dok je na osnovu posljednjeg popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini utvrđeno njih blizu 12.500. Međutim, iz nevladinih organizacija tvrde da je u pitanju znatno veći broj jer se na popisu mnogi nisu željeli izjasniti kao pripadnici te nacionalne manjine.
Izjašnjavanje pripadnosti toj nacionalnoj manjini sa sobom nažalost u BiH nosi i brojne terete, nedovoljnu vidljivost u društvu te nemogućnost adekvatnog participiranja među donosiocima institucionalnih odluka.
"Mi trenutno imamo svega sedam vijećnika na lokalnom nivou, a nažalost nemamo niti jednog predstavnika na višim nivoima vlasti, odnosno u kantonu, Federaciji BiH te Republici Srpskoj. Također, nemamo predstavnika ni na državnom nivou, a sada je krajnje vrijeme da se stvore mogućnosti i pretpostavke da Romi budu zastupljeni na nivoima na kojima se kreiraju politike za sve građane BiH", kaže Nedžad Jusić iz Udruženja "Euro Rom".
Bez političke moći ostaju na margini
Romi poručuju da žele biti kvalitetan dio bh. društva, a ne da djeluju izvan sistema. Navode da bez političke moći, romska zajednica u našoj zemlji ostaje na margini i sa ograničenim pristupom obrazovanju, zapošljavanju i zdravstvenoj zaštiti.
"Svaka osoba, bez obzira o kome se radi, mora biti na mjestima na kojima se odlučuje i kreiraju politike. Siguran sam da ćemo u narednom periodu postati aktivni članovi društva, kroz političko djelovanje", poručuje Jusić, koji se nalazi i na poziciji vijećnika iz reda nacionalnih manjina u Gradskom vijeću Tuzle.
O problemima i izazovima sa kojima se suočava romska zajednica u BiH govoreno je tokom međunarodne konferencije u Tuzli, gdje su predstavljeni i primjeri dobre prakse iz zemalja regiona. Riječ je o prvom događaju takve vrste u našoj zemlji, s glavnim fokusom na pojačavanje političke participacije te nacionalne manjine.
Predsjednik Nacionalnog savjeta romske nacionalne manjine Srbije Dalibor Nakić navodi da je napredak koji je proteklih godina postignut u oblasti unapređenja života Roma u toj državi direktno povezan s njihovom povećanom participacijom prilikom donošenja odluka.
"U Srbiji se danas politike ne donose za Rome, već se one kreiraju sa njima. To je put i primjer dobre prakse koji trebaju slijediti i druge države u regionu. Mi smo ovdje da pružimo podršku našim prijateljima Romima iz BiH te prenesemo neka pozitivna iskustva. Kada je riječ o problemima Roma, oni su veoma kompleksni i za njihovo rješavanje je potreban strateški način. Kod nas je urađena i strategija za socijalno uključivanje Roma, koja je usvojena na državnom nivou, ali nje ne bi bilo da nije bilo romske političke participacije", navodi Nakić.
Tokom konferencije je istaknuta posebna važnost uključivanja obrazovanih Roma jer posjeduju izuzetno velike potencijale te predstavljaju nosioce pozitivnih promjena.
"Mi dajemo pozitivne primjere kako se trebaju Romi uklopiti u sistem te da oni nisu projektna zajednica. Mi moramo biti sistemska zajednica te njihova integracija zapravo počinje iznutra jer kada su oni u sistemu postaju aktivni subjekti kreiranja svoje, ali i drugih politika", smatra Nezhdet Mustafa, zamjenik ministra za odnose među zajednicama u Vladi Sjeverne Makedonije.
Primjer inkluzivnosti dolazi iz Tuzle
Kada je riječ o svijetlim primjerima unutar BiH, oni se bilježe na području Tuzle, a gradonačelnik Zijad Lugavić ističe da je lokalna vlast itekako otvorena za saradnju sa romskom populacijom.
"Ova konferencija je od velikog značaja jer još jednom podstičemo uključivanje mladih u politički život, s posebnim naglaskom na inkluziju ranjivih kategorija, među kojima su i Romi. U Tuzli živimo inkluzivno, jer prema Statutu Gradskog vijeća imamo zagarantovano jedno mjesto za predstavnika nacionalnih manjina, a to je od samog početka predstavnik romske zajednice, koja je najbrojnija u našem gradu", rekao je Lugavić.
Predsjednik Međunarodne romske unije Zoran Dimov smatra da se i Romi moraju pobrinuti sami za sebe.
"U dijaspori pričamo svašta, a kada dođu u BiH onda ih tu nema. Mi moramo vidjeti politički jer politika danas stvara sve. Moramo se boriti za te stvari i svoje pravo. Romi ne smiju ostati na takozvanim socijalama", naglašava Dimov.
Politička participacija nije privilegija, već osnovno ljudsko pravo, a regionalni primjeri pokazuju da aktivno učešće Roma u političkom životu države povećava njihovu vidljivost te konkretnu podršku zajednice.
