Prema tradiciji, tog dana ukrašavaju svoje domove cvijećem i raspupanim graničicama, te uz dosta muzike, plesa i veselja dočekuju proljeće. Kao tradicionalno nomadski narod, Romi su ovim praznikom obilježavali prekid zimovanja i, pokrećući svoje čerge, ponovo polazili na put.
Tradicionalno, dan počinje ranim ustajanjem i kupanjem u vodi punoj cvijeća, a nastavlja se pravljenjem bogate gozbe, paljenje vatre, pjevanjem i igranjem.
Za najveći praznik Romi se svečano odijevaju, na sebe stavljaju mnogo nakita, te uz romsku muziku izvode tradicionalno kolo.
Mirsad Sejdić, predsjednik nevladine organizacije Omladinska romska inicijativa, ispričao nam je kako je romski narodni običaj za 6. maj odlazak na izvor vode koja se kasnije pomiješa sa žarom, vrbom ili jorgovanom.
"Ujutro rano okupate se u mirisnoj vodi, a kasnije uz vatru molite boga da vam ta godina bude srećna, puna zdravlja i radosti. Na taj dan se prave posebna jela i okreću se janjci. Đurđevdan simbolizira dolazak proljeća, novi početak i novu snagu“, kazao je Sejdić.
Nadžida Šljivo, aktivistica Udruženja 'Budi moj prijatelj', koje radi sa romskom populacijom, istakla je da je se romski običaji razlikuju od grupe do grupe, no da je proslava Đurđevana zajednička potka cjelokupne romske tradicije.
"Đurđevdan za Rome označava kraj zime, perioda kada su oni bilo sputani i statični, te ponovno kretanje na put. Taj dan njihove kuće su ukrašene cvijećem, te zajedno slave dolazak proljeća“, objašnjava Šljivo.
Đurđevdan proslavljaju i katolici i pravoslavci 23. aprila, svako po svom kalendaru, i to kao Dan Svetog Georgija.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
