Sa zimom dolaze problemi
165

Rješenje za zagađen zrak u BiH trebamo tražiti na primjerima iz svijeta: Javni prijevoz, ugalj...

N. V.
Foto: I. Š./Klix.ba
Foto: I. Š./Klix.ba
U Bosni i Hercegovini je zagađenost zraka očigledan problem, a najgora situacija je u urbanijim sredinama poput Sarajeva, Tuzle i Zenice. Plan rješavanja ovog problema postoji, a da je učinkovit pokazale su mnoge evropske države koje su ga provele.

Kako dođe zima, u BiH dolazi i problem zagađenog zraka, već u novembru u KS po prvi put bude proglašena epizoda pripravnosti, a kako se temperature spuštaju, tako se i nivo opasnosti povećava.

U momentu kada je zrak visokorizičan pribjegavamo mjerama poput djelimične zabrane kretanja automobilima kako bi zaustavili nagomilavanje štetnih čestica. Međutim, građani s pravom negoduju na takve mjere jer za zabrani korištenja automobila mora prethoditi uređen i jeftin javni prijevoz.

Tikveša poručuje, mjere su potrebne u kontinuitetu, a ne stihijski svake zime - "sad je pripravnost, sad opasnost".

Ekolozi uporno apeluju na vlast da kratkoročne mjere kojima pribjegavamo nisu učinkovite, pogotovo kada se uzme u obzir da se i one donose kasno.

"Kod nas je plan izdefinisan tako da kada je indeks zagađenja preko 200, 300, 400 onda se poduzimaju mjere. Tada smo već debelo zaglavili u jednom tmurnom oblaku i tada nam te mjere ne mogu puno pomoći", kazao je Rijad Tikveša iz Eko tima.

Dugoročne mjere koje su urodile plodom i u svijetu

Ukoliko sada krenemo da provodimo niz mjera bit će nam potrebno otprilike 10 godina da riješimo problem prekomjerne zagađenosti zraka, ali pod uslovom da vlasti budu odlučne u provođenju mjera.

Tikveša pojašnjava da zagađenje uglavnom dolazi od zagrijavanja objekata i od saobraćaja stoga bi zabrana korištenja uglja i poboljšanje saobraćajne strukture trebalo da budu primarni ciljevi naše vlasti.

Zabrana korištenja uglja

"Izuzetno korisna mjera bi bila potpuna zabrana korištenja uglja, ali nama vlasti kažu 'ne može to jer će se poremetiti tržište'. U Evropi, u Pragu i u Krakovu su zabranili korištenje uglja u pojedinačnim ložištima iako je Poljska poznata kao najveći evropski proizvođač uglja pa se nije poremetilo tržište", kaže on.

Izrada Akcionog plana strategije ograničenja korištenja čvrstih goriva za period od 2021. do 2023. godine je u izradi, a iz Vlade KS su najavili da bi od novembra sljedeće godine trebalo i da bude zabranjena upotreba uglja.

Sa zabranom korištenja uglja uporedo bi trebalo da se regulišu i subvencije, ali i kontrola poštivanja ove mjere. Stručnjakinja za ekološki i održivi razvoj te federalna parlamentarka Sanela Klarić kaže da izbacivanje uglja iz upotrebe mora biti jasno planirana tranzicija.

"Hitno se mogu osigurati inspekcije koje će obezbjediti da oni građani koji nisu zamijenili peći ili energetski obnovili svoje kuće moraju koristiti kvalitetno gorivo uz subvencije istih da cijena bude ista. Potrebna je postepena zamjena energenata uz povećanje broja obnovljenih zeleno certificiranih objekata", rekla je ona.

Regulisanje saobraćajne infrastrukture

"Ukoliko maknete 50 posto automobila iz saobraćaja odmah ste ubrzali i onu drugu polovinu automobila", kaže Tikveša, no kao i za sve drugo i za ovo je potreban jasan plan.

On kao osnovne prioritete u rješavanju problema zagađenosti, navodi učinkovite mjere koje su provele mnoge svjetske države, a to je - unaprijeđenje javnog prijevoza, modernog centra za upravljanje saobraćaja, uredniji, kvalitetniji, tačniji javni prijevoz te subvencioniranje ljudi koji koriste isti.

"Ako su Peking i Kina uspjeli smanjiti zagađenje onda možemo i mi"

Sanela Klarić čak smatra da bi bilo neophodno motorni saobraćaj u potpunosti izmjestiti iz centra Sarajeva i obezbijediti optimalan javni prevoz uz postepeno uvođenje ekoloških prevoznih sredstava i taxi prevoza.

Parkinzi i gražae izvan gradskog jezgra također bi značajno pomoglo smanjenju zagađenja.

Mjere koje su navedene predstavljaju osnovne i izvodljive mjere koje bi sigurno donijele čistiji zrak u Sarajevu, ali i u drugim gradovima BiH ukoliko se primijene. Nakon što se osigura javni prevoz i regulišu pojedinačna ložišta, vlasti mogu razmišljati i o rješavanju infrastrukturnih problema poput loše gradnje i saniranju problema koje donose energetski neefikasni objekti.