On je rekao novinarima prije početka diskusije o temi "Trgovina ljudima u svrhu radne eksploatacije", koju je organizovala Misija OEBS-a, da je to aktuelan problem ne samo u BiH, nego i cijelom svijetu.
"To je posljedica globalizacije i neravnopravne raspodjele svjetskog bogatstva, tako da su ogromna kretanja ljudi u potrazi za poslom ili egzistencijom“, rekao je Rizvo i dodao da je to ozbiljan problem koji zahtjeva strateški pristup.
Prema njegovim riječima, nekada smo najviše bili izloženi seksualnoj eksploataciji sa stranim državljankama, a kad je to stavljeno pod kontrolu, javio se problem sa seksualnom eksploatacijom domaćih državljanki.
"Kad smo i to stavili pod kontrolu pojavio se problem radne eksploatacije, kako sa radnicima migrantima koji odlaze da obezbjede egzistenciju svojim porodicama, tako i jedan poseban vid radne eksploatacije u vidu organizovanov prisilnog prosjačenja, posebno korištenjem djece u okviru manjinskih grupa", rekao je Rizvo.
On je naveo da će se pokušati razviti migraciona politika kako bi što više bio regulisali status domaćih radnika koji odlaze u strane zemlje da se ne bi dogodila situacija poput one u Avganistanu kada je oko 600 radnika sa Balkana bilo žrtva trgovine ljudima u svrhu radne eksploatacije.
"U BiH još od 2001. godine postoje strategije i akcioni planovi za borbu protiv trgovine ljudima, ali se trgovina ljudima stalno mijenja, susrećemo se sa novim oblicima", istakao je Rizvo.
Specijalni predstavnik i koordinator OEBS-a za borbu protiv trgovine ljudima Marija Gracija Đanmarinaro istakla je da se BiH uspješno borila sa trgovinom ljudima radi seksualne eksploatacije i da je ta alarmantna postratna situacija uspješno riješena, ali da je novi izazov trgovina radi radne eksploatacije.
"Kao i u drugim zemljama institucionalni odgovor nije nije odgovarajući. Niko još ne zna tačan broj žrtava trgovinom ljudima u BiH zato što je to skriveni fenomen koji se teško detektuje“, smatra Đanmarinaro i dodaje da trgovina ljudima treba da ostane visoko u prioritetima vlasti.
Ona je navela da su, prema procjenama Međunarodne organizacije rada, U 56 država članica OEBS-a u svakom trenutku tri miliona ljudi žrtve trgovine ljudima ili prisilnog rada.
"To krivično djelo ne uključuje samo seksualnu eksploataciju nego sve više i radnu eksploataciju i nasilno uzimanje organa, kao i prisilno tjeranje djece na prosjačenje. Radna eksploatacija znači da siromašni ljudi pokušavaju da nađu bolji život u inostranstvu, onda im se oduzmu pasoši, rade od 14 do 16 časova dnevno i budu pretučeni kada pokušaju da traže svoja prava", pojasnila je Đanmarinaro.
