Rizični preleti po Evropi: Zašto se na sarajevskom aerodromu trebaju nabaviti sistemi za borbu protiv dronova

Zračni saobraćaj kako putnički tako i teretni u Evropi je u proteklih mjesec dana intenzivno prekidan zbog neovlaštenih preleta neidentificiranih dronova preko aerodroma i pista.

Dronovi su viđeni iznad aerodroma u Oslu, Minhenu i Kopenhagenu što je prouzrokovalo višesatne obustave saobraćaja, ali i iniciralo pitanja koliko su evropski aerodromi spremni odgovoriti na ovaj novi vid sigurnosne prijetnje.

Zamislimo šta bi se desilo da neidentifikovani dron preleti preko ograde Međunarodnog aerodroma Sarajevo i nadleti piste na koje upravo treba da slete ili sa koje upravo trebaju poletjeti putnički avioni?

Imajući u vidu da zvanično ne postoji procedura za ovakav vid smetnje, kao i to da niti jedna od državnih sigurnosnih agencija koje su smješten na aeorodromu nema sisteme za protivdronsku borbu - reakcija bi bila stihijska.

U zrakoplovstvu, a posebno putničkom saobraćaju prostora za spontanost i stihijski pristup nema jer i najmanja greška nosi desetine pa i stotine žrtava uz po pravilu višemilionske štete.

Široka rasprostranjenost komerijalnih dronova kao i odluka jednog od najvećih proizvođača DJI da ukine automatsko nemogućavanje "no-fly zone" iznad aerodroma, dodatno je aktueliziralo novi sigurnosni izazov sa globalnim implikacijama.

Šta sve nedostaje?

Svaka vanredna okolnost zahtjeva posjedovanje odnosno kreiranje odgovarajućih procedura kojima se omogućava da neki sistem odgovori na uhodan, brz i adekvatan način.

U kontekstu sarajevskog aerodroma treba istaći da trenutno ne postoji procedura odnosno standardizirana operativna procedura u slučaju ometanje operacija na aerodromu dronovima ili bespilotnim letjelicama.

Teoretski, u slučaju da dron preleti ogradu sarajevskog aerodroma kontrolori leta su prepušteni vlastitoj odluci da ili zaustave sve operacije na aerodromu ili riskiraju da nesreću.

Dosad nije bilo zabilježenih slučajeva preleta dronova iako su česti videosnimci koji su snimljeni sa dronova, a na kojima se jasno vidi da su operateri dronova prišli sarajevskom aerodromu bliže nego što bi to bilo dopušteno.

Upravo zbog toga je potrebna izrada procedure kojom bi se svi akteri zaduženi za sigurnost na sarajevskom aerodromu, stavili u službu odgovora na određeni vid vanredne situacije.

Nakon procedure, neophodno je krenuti u pravcu nabavke sistema za elektronsko ometanje dronova odnosno soft-kill rješenja kao što je učinjeno sa nabavkom sistema Kangal za Oružane snage BiH.

Prije samog odabira koncepta uspostavljanja antidronske arhitekture, potrebno je izraditi podzakonska akta potrebna za imenovanje nosilaca ovog nivoa sigurnosti na aerodromu. Nosilac ovih aktivnosti bi mogla biti Granična policija Bosne i Hercegovine uz podršku zaštitarskih agencija.

U nabavci sistema za antidronska dejstva potrebno je uvažiti postojeće trendove, ali ključno je posjedovati sposobnosti za ometanje ali i preuzimanje upravljačkog kanala dronova (eng. spoofing).

Također, neophodno je da se nabavljena oprema stacionira na aerodromu uz mogućnost nabavke i mobilnih sistema koji će proširiti radijus u slučaju vanrednih situacija.

Prijeka potreba

Kako antidron sistemi "skidaju dronove" i kakve prednosti za BiH donosi njihova nabavka?

Tek nakon usvajanja odgovarajućih standardiziranih operativnih procedura, imenovanja nosilaca aktivnosti i nabavke opreme i tehnologije za presretanje i ometanje dronova, sarajevski aerodrom će imati izgrađenu sigurnosnu arhitekturu za trenutno najnoviju sigurnosnu prijetnju u evropskom zračnom transportu.

Nakon što bi se protivdronska arhitektura uspostavila na sarajevskom kao najprometnijem i najvećem aerodromu, neophodno je isti model prilagoditi i ostalim aerodromima u BiH.

Međunarodni primjeri i iskustva

Prema podacima Federalne uprave za avijaciju (FAA) u SAD-u je samo u prvom kvartalu 2025. godine zabilježeno 411 neovlaštenih preleta dronovima preko američkih aerodroma.

Posebno česti preleti su zabilježeni preko aerodroma u Chicagu, zbog čega je kao mjeru prevencije FAA je uvela jedinstvenu zabranu leta dronovima u prečniku od 24 kilometra oko aerodroma.

S druge strane, u Njemačkoj je nakon preleta dronova preko minhenskog aerodroma započeta procedura kojom se njemačkoj policiji dodjeljuje zadatak zaštite njemačkih aerodroma od upada dronova u odnosu na aerodromsku policiju ili vojsku.

Treba istaći da je u Evropi na širem planu pokrenuta lavina incidenata, sabotaža i diverzija iza kojih po procjenama zapadnih obavještajnih službi stoji ruska vanjska obavještajna služba SVR koja je intenzivirala svoje aktivnosti u zemljama EU i NATO.

Uzimajući u obzir sve navedeno, cijela Evropa se sprema i oprema svoje ne samo vojne nego i sigurnosne agencije u skladu sa savremenim sigurnosnim prijetnjama.

Podrazumijevanje, stihijski i spontani pristup koji je zasnovan na definicijama i razumijevanjima sigurnosnih izazova u skladu sa 20. umjesto 21. stoljećem, može imati vrlo neugodne posljedice ukoliko donosioci odluka u BiH uskoro ne započnu proces sigurnosne sekuritizacije dronova kao široko rasprostranjene tehnologije dualne namjene.