BiH
0

Resocijalizacija osuđenika je primarni zadatak KPZ Kula

SRNA
KPZ Kula (Foto: SRNA)
KPZ Kula (Foto: SRNA)
Kazneno–popravni zavod "Kula" u Istočnom Sarajevu posljednjih godina bilježi znatne pomake u radu i resocijalizaciji osuđenih osoba, što je nakon posjeta međunarodnih organizacija ovoj ustanovi potvrdila i Evropska komisija u prošlogodišnjem Izvještaju o izvršenju krivičnih sankcija.

U izvještaju se navodi da je objekat ženskog zatvora, koji je počeo da radi prošle godine, reprezentativan ne samo u BiH nego i u regionu.

Direktor "Kule" Vukašin Crnjak ističe za Srnu da su zatvorenicama, među kojima ima i trudnica, obezbijeđeni svi uslovi i sadržaji za boravak u ovoj ustanovi.

"Ovdje se porodilo nekoliko zatvorenica, i to nam je bilo novo iskustvo. Brzo smo se prilagodili svim potrebama, pa sada imamo i posebne prostorije za smještaj majki sa djecom i sve potrebne sadržaje", kazao je Crnjak. Ženski zatvor može da primi do 30 zatvorenica i taj kapacitet trenutno nije popunjen.

Posebna pažnja posvećena je zatvoru za maloljetnike, koji je izgrađen 2008. godine. Direktor ove ustanove poluotvorenog tipa kaže da se današnja retorika o porastu maloljetničke delinkvencije u Republici Srpskoj i BiH ne odražava u ovoj ustanovi.

"Objekat može da primi više od 20 maloljetnih prestupnika, a mi ih nikada nismo imali više od pet. Ali, u svakom slučaju, dobro je da je za ovu veoma osjetljivu populaciju napravljen veoma uslovan objekat", istakao je Crnjak.

On je naveo da su mladima, tokom izdržavanja kazne, na raspolaganju informatički kabinet, učionica, mini-biblioteka, te otvorena mogućnost da se bave nekim sportom.

KPZ Kula (Foto: SRNA)
KPZ Kula (Foto: SRNA)

Među maloljetnicima koji se trenutno nalaze u zavodu su i izvršioci teških krivičnih djela, zbog čega su osuđeni na maksimalnu, desetogodišnju zatvorsku kaznu. Crnjak kaže da im je u tako dugim godinama neophodno ponuditi sadržaje koji će im pokazati da postoji drugačiji život u odnosu na onaj koji su ranije vodili.

"Neki dolaze iz ruralnih sredina, iz nekompletnih porodica, iz kriminalnih miljea u kojima nisu mogli osjetiti neki kvalitetniji način života", rekao je Crnjak i dodao da se u ovoj ustanovi mogu informatički edukovati i dobiti sertifikat, učiti neki strani jezik, te završiti osnovnu ili srednju školu i dobiti diplomu iz koje se ne vidi gdje su završili školovanje.

Sa ovom populacijom rade psiholog, pedagog, specijalni pedagog, socijalni radnik i dva vaspitača.

"Trenutno imamo četiri lica koja izdržavaju kaznu i njima posvećujemo veliku pažnju. Veliko nam je zadovoljstvo kada mladog čovjeka možemo prilagoditi nekom novom životu i načinu razmišljanja i osposobiti ga za život daleko od kriminalnog miljea", ističe Crnjak.

KPZ "Kula" nadležan je za prijem osuđenih za krivična djela počinjena u saobraćaju i druga krivična djela do tri godine, kao i za osobe koje su zbog krađa, teških krađa, ubistava ili utaje poreza osuđene na veće zatvorske kazne.

Među njima su i osuđenici koji izdržavaju maksimalne kazne od 20 godina zbog teškog ubistva, te osobe koje su "profesionalni izvršioci krivičnih djela“ i koje su se, kako kaže Crnjak, "definitivno opredijelila na takav život i odnos prema životu“.

Bez obzira na takve osuđenike, direktor "Kule" navodi da posljednjih godina, osim rijetkih međusobnih konflikata među zatvorenicima, nije bilo masovnih tuča, pobuna, bjekstva, niti narušavanja bezbjednosti u većem obimu.

Kada je riječ o krijumčarenju nedozvoljenih predmeta, najveći problem predstavljaju mobilni telefoni koje pronalaze prilikom detaljnih pregleda cjelokupne ustanove i vanjskih radilišta.

Osuđenici za ratne zločine ne izdržavaju zatvorske kazne u ovoj ustanovi. Međutim, u pritvorskoj jedinici Zavoda smještene su osobe koje su u fazi istrage, optužene ili osuđene prvostepenim postupkom za ratne zločine.

Pritvorska jedinica je koncipirana po ćelijskom sistemu sa svim adekvatnim sadržajima, tako da Sud BiH i sudovi u Republici Srpskoj često upućuju pritvorenike upravo u ovu ustanovu. "Iako je KPZ 'Kula' veoma specifična i kompleksna ustanova, njeno funkcionisanje u svim segmentima veoma je stabilno i sve se odvija potpuno normalno“, tvrdi Crnjak.

On ističe da je posljednjih godina dosta urađeno da bi nekada prilično ruiniran objekat doveli u sadašnje, veoma prihvatljivo stanje. Crnjak je naveo da je postavljeno i oko 300 metara zaštitne ograde oko zatvora, koje na pojedinim mjestima uopšte nije bilo.

Osposobili su i zgradu Policijske stanice u Istočnom Sarajevu, u kojoj su smješteni vaspitači, rukovodioci službe obezbjeđenja, zdravstvena služba, biblioteka.

Direktor Crnjak navodi da namjeravaju da investiraju u dodatne tehničke uređaje koji će povećati bezbjednost ustanove, te da adaptiraju pojedine prostorije koje do sada nisu završili.