EU nema plana B za BiH i želi da se drži plana A, a on podrazumijeva "ulazak države BiH kao suverene u EU", istakao je Daviddi.
"Uvjeren sam i na temelju onoga što sam vidio u prošlosti i tokom svoje karijere da je ovo najbolji odgovor za probleme jedne države koja je u određenoj mjeri još uvijek u tranziciji. Najbolje je da se držimo plana A i prilično sam optimističan da ćemo ga biti u mogućnosti implementirati", kazao je Renzo Daviddi.
Ponovivši kako Delegacija EU-a u BiH pozdravlja činjenicu da političke stranke razgovaraju i dogovaraju programske vizije i platforme, Daviddi je naglasio kako će Evropska unija, prije nego što kaže svoj stav o pojedinim stavkama političkog sporazuma kojim je uspostavljena nova parlamentarna većina u BiH, sačekati prevođenje tog dogovora u zakone, politike i konkretne inicijative.
"Sve do tog trenutka vrlo je teško reći šta je uredu a šta nije uredu. Naravno, postoje mjere u tom sporazumu koje će možda izazvati određenu zabrinutost, ali moramo vidjeti kako će se one provoditi prije nego što budem iznijeli neki čvrst sud o tome", kazao je Daviddi.
On je naglasio kako je još u jesen, kad je objavljen izvještaj Evropske komisije o napretku zemalja regiona ka EU-u, bilo jasno da BiH kasni za ostalim zemljama u ispunjavanju obaveza na putu ka članstvu u EU-u, da je "jedina zemlja koja ne napreduje".
"Potrebno je djelovati u vezi sa cijelim nizom važnih pitanja kako bi BiH ostvarila napredak na putu ka EU-u. Jasno je navedeno na svim nivoima u EU, tokom svih mogućih prilika, od Vijeća Evrope do viših predstavnika EU-a, da stoji ponuda za BiH da, kad ostvari napredak, postane članica EU-a. Mislim da je na lokalnim donosiocima odluka i politika da iskoriste tu priliku i da zemlja krene naprijed", potcrtao je zamjenik šefa Delegacije EU-a u BiH.
On je ponovio stav Evropske unije kako je u okviru predstojećih ustavnih promjena najvažnije provođenje presude Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u predmetu Sejdić - Finci, posebno što bez toga ne može stupiti na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju BiH s EU-om. Šire izmjene ustava, koje bi primjerice vodile ka unutrašnjem preustroju zemlje, nisu neophodne u ovom momentu, ali kako je kazao Daviddi, one se nametnu kao potreba u svakoj zemlji u određenom trenutku njenog kretanja ka EU-u.
"Pretpostavljam da ukoliko BiH bude napredovala na putu ka EU-u, u određenom trenutku bit će potrebno uraditi i promjene ustava", kazao je Daviddi.
No, iz vrha Delegacije EU-a u BiH su naglasili da BiH u pregovorima o pristupanju mora govoriti jednim glasom, kao i da je to razlog zahtjeva domaćim vlastima da uspostave koordinacioni mehanizam.
"Jasno je da decentralizirana priroda BiH treba biti uzeta u obzir. Naravno, postoje jasne odgovornosti za provedbu pravne stečevine EU-a na svim nivoima vlasti, jer postoje dijelovi Acquisa koji će biti provedeni na državnom nivou, kao i neki dijelovi koji će biti provedeni na entitetskom ili kantonalnom nivou u FBiH. U ovom pogledu bi bilo mudro baviti se samo jednim glasom, jednim stavom, jer BiH nije na taj način uspostavljena, ali mi želimo osigurati da u trenutku kad počnu pregovori s druge strane stola imamo samo jednog sagovornika koji je u stanju da prenese pregovaračku poziciju EU-a svim nivoima vlasti i jurisdikcijama, i da bude u stanju EU-u prenijeti konzistentan i koherentan pogled sagovornika u BiH", objasnio je zamjenik šefa Delegacije EU u BiH.
Daviddi ulazak Hrvatske u EU sredinom naredne godine i „dolazak“ EU-a na najdužu bh. granicu vidi kao prednost, ali i nedostatak za BiH.
"Postoji niz stvari koje će se promijeniti u smislu kretanja ljudi i roba, mogućnosti uspostavljanja kompanija u različitim zemljama. U nekim slučajevima postoje prednosti, a u nekim nedostaci. Jedna od stvari koja će se promijeniti je izvoz i uvoz roba iz i u EU. Postoji potreba, naročito kad se radi o izvozu, da se poštuju standardi EU-a. Postoji niz proizvoda koji zahtijevaju kontrole i certifikaciju što u ovom trenutku nemamo. Postoji mnogućnost da izvoz određenih roba ide putem tačno utvrđene rute što danas nije slučaj. Istovremeno, BiH može imati koristi od činjenice da će neka preduzeća željeti da se presele u BiH i iskoriste nizak trošak rada i dobro obučenu radnu snagu. Možda će biti mogućnosti za nove investicije", poručio je Daviddi.
Unutar institucija EU-a i dalje se vodi rasprava u vezi s problemom velikog broja zahtjeva za azil koji su, kako je kazao Daviddi, u nekim zemljama EU-a uistinu "ozbiljan problem", kao i o pitanju statusa bezviznog režima za građane BiH i ostalih država zapadnog Balkana.
"To je jedno od pitanja koje jeste u političkoj debati. No, još uvijek ne postoji takva mogućnost, odnosno mehanički promjena viznog režima koja je odobrena. Diskusija je u toku, nije završena i zato moramo vidjeti kako će ova rasprava završiti. Da li će se revidirati zakonodavstvo u smislu da li će biti određenih važnih posljedica za BiH ukoliko dođe do takvih mjera. Bh. vlasti su prošlosti pokazale da mogu sarađivati na dobar način sa vlastima članica EU-a i u davanju informacija i u poduzimanju mjera kako bi ograničili da se ovako nešto dogodi. Ne bih da budemo pesimistični. Ukoliko se sadašnje stanje nastavi, problem ne treba podcjenjivati, ali isto tako postoji malo mogućnosti za građane BiH da dobiju status azilanta u EU-u", rekao je Daviddi.
U tom smislu poručio je da EU želi vidjeti da su domaće vlasti preuzele odgovornost za upravljanje državom. Zamjenika šefa Delegacije EU-a u BiH ne brinu mnogo izjave pojedinih političara iz Republike Srpske i njihove poruke o nestanku Bosne i Hercegovine i vraćanju nadležnosti entitetima "koje su im oduzete" sve dok su takve izjave samo dio političke retorike i političkog diskursa.
"Mislim da ćemo biti spremni da djelujemo i da poduzmemo sankcije ukoliko bude postojala volja da se zaista djeluje protiv statusa jedinstvene BiH", kazao je.
Na pitanje kako komentira tvrdnje pojedinaca da je Evropska unija zapravo "kršćanski klub", Daviddi kaže da je i sam živio u nekoliko evropskih zemalja i imao priliku vidjeti da je Evropa zajednica ljudi različitih vjera i kultura koje se u velikoj mjeri međusobno poštuju. Kazao je kako smatra da je ta definicija EU-a "preuska i da je prakticiraju ljudi koji možda nisu mnogo putovali Evropom u posljednje vrijeme".
"Različite kulture i religije postoje u mnogim zemljama. I u izvjesnoj mjeri, u nekim zemljama postoji fenomen, kao u zemljama katoličke tradicije kao što su Francuska i Italija, uvođenja odnosno dolazaka sve većeg broja građana islamske ispovijesti što je stvorilo novu situaciju koju nismo imali u prošlosti. U mnogim evropskim gradovima možete vidjeti džamije i ljude koji prakticiraju vjeru uz apsolutnu slobodu", dodao je on.
Na pitanje novinara agencije Anadolija zašto i dalje postoje evropske prijestolnice u kojima je zabranjena gradnja džamija, kao i države u kojima se mogu graditi samo džamije bez munara, zamjenik šefa Delegacije EU u BiH je odgovorio: "Naravno, ukoliko posmatrate ovo iz tačke gledišta sekularista, mislim da ćete se složiti da je to moguće, i da je sve to dio slobode građana koji mogu odlučiti da se iz bilo kojih razloga neke od tih stvari ne uklapaju u njihovu konkretnu tradiciju. Ukoliko, međutim, tražimo političku definiciju Evrope, Švicarska u kojoj se većina ovih fenomena dešava, zapravo nije dio EU-a. Ali ukoliko govorimo o Evropi kao nekom općenito političkom i kulturnom prostoru, Švicarska je dio te Evrope. U svakom slučaju, moj utisak je da postoji dosta tolerancije, puno razumijevanje i raznovrsnost kultura, vjera i mogućnost da se sve to javno izražava u mnogim evropskim zemljama."
EU nastoji da zemlje koje pristupaju u njeno članstvo najprije riješe sva otvorena bilateralna pitanja, kazao je Daviddi i naglasio da je to bio slučaj i kod rješavanja bilateralnog spora oko granice na moru između Hrvatske i Slovenije.
"Razrješenje graničnog spora je prije pristupanja EU-u spor između dvije suverene zemlje, ali nakon pristupanja to postaje spor između EU-a i neke pojedine zemlje. U svakom slučaju, ukoliko postoji potreba da EU to učini (posreduje) možemo biti spremni da ponudimo mehanizam za fer razrješenje spora, ali želimo da vidimo da su ta pitanja razriješena prije pristupanja EU-u. U slučaju BiH postoji mnogo neriješenih pitanja, ali većina se može razriještiti brzo i bez većih političkih problema", zaključio je zamjenik šefa Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Renzo Daviddi.
