Sveučilište Mostar
11

Rektor Zoran Tomić: Za zastarjele i nefunkcionalne zakone krivi su i univerziteti

Piše: R. D.
Rektor Sveučilišta u Mostaru Zoran Tomić
Rektor Sveučilišta u Mostaru Zoran Tomić
Skoro pola godine Sveučilište u Mostaru ima novog rektora, a to je poznati prof. dr. Zoran Tomić. Tomić je dugi niz godina dio akademskog života u zemlji i regiji, ali i poznati stručnjak odnosa s javnošću i političkog marketinga, prava osoba za analizu stanja u našem visokom obrazovanju.

U razgovoru za Klix.ba dotakli smo se brojnih tema od njegovog Sveučilišta u Mostaru, preko visokog obrazovanja u našoj zemlji, do duštvenih i ekonomskih prilika koje sve to prate.

"Sveučilište u Mostaru i visoko obrazovanje u BiH nalazi se u vrlo dinamičnom i promjenjivom okruženju. Promjene u društvu su brze, a posljedice nepredvidljive i često nepremostive. Društvo u cijelosti kao i akademska zajednica primoranu su brzo se mijenjati i prilagođavati. Vjerujemo da onaj tko ne prepozna znakove vremena izgubit će bitku za budućnost. Ali ta budućnost nije pitanje samo akademske zajednice i univerziteta. Pitanje budućnosti pitanje je zajedničkih promišljanja i rada na brojnim izazovima kako nas tako i svih segmenata društva, ponajprije onih koji dizajniraju ključne odnose u Bosni i Hercegovini, a to su vlast i politika", kaže nam na početku našeg razgovora rektor Tomić.

Sve manje djece se upisuje u osnovne i srednje škole, time i fakulteti dobivaju manje studenata, ljudi odlaze.

"To su činjenice. Javna sveučilišta su pred izazovom. Na neke okolnosti nećemo moći utjecati. Ali svakako moramo razmotriti gdje mi griješimo i čime doprinosimo da se studira sve manje. Moramo vratiti jače povjerenje u znanje i perspektivu znanja. Sveučilište u Mostaru odmah nakon nove kalendarske godine održat će tematsku sjednicu na kojoj će razmatrati kvalitetu nastave, mogućnost otvaranja novih, posebno interdisciplinarnih studija kako bi bili konkurentniji, a razmotrit ćemo uslove studiranja, upisnine i druga pitanja. Izići ćemo u javnost s našim mjerama znatno prije sveučilišnih promotivnih aktivnosti za upis novih studenata", nastavlja dalje prof. dr. Zoran Tomić.

Sveučilište u Mostaru ušlo je u brojne i strateške promjene, kaže nam rektor.

"Prvi izazov nam je integracija Sveučilišta. Ulazimo u osjetljiv proces koji se jednostavno mora završiti. Pet stupova je integracije: akademska, pravna, organizacijska, financijska i društvena. Također nalazimo se u procesu dizajniranja nove strategije Sveučilišta. Moramo odrediti smjer i budućnost Sveučilišta i voditi ga strateški. Prioriteti su nam snažan dijalog s privredom kako bi kreirali programe za tržište, osigurali nove projekte, praksu studentima, ali i dolazak praktičara u nastavu kako bi prenijeli svoja iskustva i znanja. Internacionalizacija je također među strateškim prioritetima. Međunarodna saradnja treba otvoriti novu perspektivu prema projektima, međunarodnoj mobilnosti i otvaranju zajedničkih master i doktorskih studija. Brojne su i druge aktivnosti koje vežemo za naredni period", pojašnjava nam rektor.

Diplome sa Sveučilišta priznate su i vrijedne u EU

Rektor Tomić nedavno je izjavio da su jedino iz naše zemlje diplome sa Sveučilišta u Mostaru vrijedne u EU, posebno zbog reakreditacije od strane Agencije za znanost i visoko obrazovanje RH. Zanimalo nas je da li bi i kako i drugi bh. univerzitet mogli poći tim putem.

"Lično nisam dao takvu eksplicitnu izjavu. Poznato je da naša državna Agencija za razvoj visokog obrazovanja i unaprjeđenje kvalitete ima određene poteškoće u vezi prijema u Europsku organizaciju za osiguranje kvaliteta u visokom obrazovanju - ENQA. Sporno je neispunjavanje evropskih standarda. To direktno ne mora biti povezano s priznavanjem diploma ali može. Važno je da radimo na otklanjanju poteškoća i stvorimo jaču perspektivu i prepoznatljivost naših vrijednosti. Naše Sveučilište je prošle godine imalo institucionalnu akreditacije Agencije za visoko obrazovanje i unaprjeđenje kvalitete Bosne i Hercegovine. Zadovoljni smo tim procesom. Druga akreditacija odnosila se na saradnju s Agencijom za znanost i visoko obrazovanje Republike Hrvatske koju su proveli stručnjaci iz sedam zemalja Europe. Razumije se da ova akreditacija nije bila nužna. Ona je bila odraz naše želje da vidimo gdje smo u odnosu na europske standarde u visokom obrazovanju. Zadovoljni smo rezultatima te analize i sretni smo za preporuke i izazove koje proizlaze iz te analize", objasnio nam je Zoran Tomić, rektor Sveučilišta u Mostaru.

Ohrabruje da je saradnja naših javnih univerziteta dobra, dosta se radi na različitim pitanjima.

"Saradnja je dobra. Zajedno radimo kroz Rektorsku konferenciju BiH. Razgovaramo bilateralno. Dijelimo slične probleme. Međusobno surađujmo po svim pitanjima od razmjene profesora na sva tri ciklusa, sudjelujemo u zajedničkim projektima i dr. Tu nema otvorenih pitanja. No, naš je zajednički izazov kako afirmirati visoko obrazovanje i dati mu novu vrijednost u društvu. Ključnu ulogu imaju tijela javne vlasti tj. politika. Muči nas činjenica da se u nauku i visoko obrazovanje ne ulaže i bojimo se da će tako još dugo biti", kazao je.

Treba otvoriti dijalog s privatnim visokoškolskim institucijama

Sve veći problem naših javnih univerziteta je konkurencijom privatnih visokoškolskih institucija. Zanimalo nas je ima li tu nelojalne konkurencije i da li i pored akreditiranja, diploma s nekog privatnog fakulteta vrijedi koliko i ona s javnog.

"Teško je odgovoriti na ovo pitanja. Mi na javnim univerzitetima pristupamo različito konkurenciji tj. privatnim visokoškolskim institucijama. Sigurno je da ima onih privatnih visokoškolskih institucija koje rade na visokom nivou i u skladu sa standardima. Ali vjerujem da ima i onih koji su daleko ispod svih akademskih nivoa. Istina većina njih je akreditirano. No to ne mora biti nikakav znak izvrsnosti. S druge strane privatne visokoškolske institucije su činjenica i mislim da se mi na javnim univerzitetima nismo dovoljno bavili njima osim što znamo da nam „uzimaju“ studente. Kada je riječ o znanju teško je procijeniti gdje se više znanja stječe i na koji način. Još uvijek mislim da je to na javnim iuniverzitetima s obzirom na kadrove i kapacitete. No nemam mjerni instrument da i to izmjerim. Mi ćemo morati otvoriti dijalog s privatnim visokoškolskim institucijama i kroz dijalog pomoći jedni drugima pa tako i društvu. Kada će taj proces započeti ne znam ali mislim da će to biti brzo", odgovorio nam je rektor Tomić.

Kad se priča o obrazovanju prije ili ,kasnije se dođe do zakonskog okvira.

"Svi se mučimo s nejasnim pravnim okvirom na svim nivoima. Nažalost zakonodavci na svim nivoima često donose zakone koji nisu adekvatni za univerzitete. S druge strane postojeći zakoni, neki od njih su nefunkcionalni i zastarjeli, teško se mijenjaju zbog arhitekture vlasti na nivou kantona, Federacije RS i BiH. Problem nije samo kod zakonodavaca, koji istina ne razumiju rad visokoškolskih institucija. Problem je i u nama jer nismo dovoljno organizirani i koordinirani kako bi vršili stalni pritisak na dizajn i rješenja tih zakona", iskren je rektor Tomić.

Bolonjski proces je riječ koja je zadnjih petnestak godina stalno pratila sve naše rasprave o visokom obrazovanju, zanimalo nas je u kojoj poziciji je danas taj proces kod nas.

Nije problem u Bolonji, već u našem balkanskom mentalitetu

"Ja sam zagovornik Bolonjskog procesa. Omogućio nam je standarde i prohodnost i priznatost u Europi. Sjećate se da se do bolonjskog procesa stalno vodila rasprava jesmo li mi priznati u Europi, šta je s našim diplomama. Danas takvih problema nema ako primjenjujemo standarde. Drugo je pitanje koliko smo mi na univerzitetima spremni za bolonjski proces. Moje je mišljenje da mi nismo razumjeli ili nismo htjeli razumjeti taj proces i nismo se brzo i dovoljno mijenjali. Dakle stvar je odnosa i pristupa. Jedan broj nastavnika još uvijek na isti način kreira i izvodi nastavu. Oni su zastarjeli i onda su veliki protivnici bolonjskog procesa. Nekada je diplomski studij bio četiri godine a danas je pet. Drugi je problem društvo, zakonodavstvo i vlast. Ni oni se nisu prilagodili tim procesima a morali su. Dosta je kukanja kako ništa nije dobro. Prihvatimo europske vrijednosti i standarde i budimo spremni mijenjati se u skladu s tim. To je suština. Problem nije u Bolonji problem je u nama i balkanskom mentalitetu, bolje reći onoj lošijoj strani tog mentaliteta", kazao nam je rektor.

Iz istog procesa i reformi koje su ga pratile ostao je i problemima vrednovanja zvanja iz ranijeg sistema i ovog sada nakon reforme.

"Jasno je da tu postoji određeni jaz. Nije sve bilo loše prije, a nije sve dobro danas. Svi oni koji žele raditi s mladim ljudima moraju svakodnevno učiti i stjecati nova znanja i vještine. Tako će potvrditi i svoja zvanja. Na formalnom nivou tu imamo niz neodređenosti i poteškoća. Problem je u zakonskom okviru, ali i podzakonskim aktima koje mi donosimo. Treba više raditi, treba nam više empatije i pogleda u budućnost. Ako smo mi pozitivni spram visokog obrazovanja i znanja, a time i razvitka boljeg društva onda nam ništa ne smije biti prepreka pa čak ni zakonski okvir koji ne/regulira sva pitanja pa ni pitanje zvanja kroz dva ssistema obrazovanja. Jednom riječi snalazimo se u različitim situacijama i vjerujem da radimo i donosimo odluke u dobroj vjeri", kazao je na kraju našeg razgovora red. prof. dr. sc. Zoran Tomić, rektor Sveučilišta u Mostaru.