"Inovatori iz BiH ostvarili se uspjeh kakav još nisu zabilježili niti na jednoj od više od stotinu svjetskih inovatorskih smotri na kojima su učestvovali u vremenu 1995.- 2009.", saopćeno je iz Asocijacije inovatora BiH.
Tako je Fikret Alić dobio pehar nazvan Genius - Evropa, a Abdulah Smajlović pehar Džerom, dok su ostalih 14 bh. inovatora dobili zlatne medalje.
Alić, koji je jedan od najplodotvornijih inovatora u BiH, nagrađen je za rashladnik računara i drugih elektronskih uređaja. Radi se o rashladniku koji je u svim uporedivim svojstvima bolji od sličnih aparata koji su danas na svjetskom tržištu.
Smajlović je doputovao u Budimpeštu s umanjenim, ali vjerno izrađenim modelom svog "uličnog smetljarnika za kante za otpatke". S tako uvjerljivim modelom i činjenicom da se on već proizvodi i da je u primjeni taj stoprocentno ekološki sanduk - međunarodni žiri se nije dvoumio da ga nagradi peharom kojim su nagrađeni autori još samo 16 inovacija (od 324 izložene, iz 20 zemalja).
Zlatne "genijuse" dobili su banjalučki autori Oliver Božić (digitalni mjerač protoka vode i prozorske roletne od višebojnih folija), Vukica Božić (bolesnička krevetna kada), Radmila Drobić (ergonomska radna stolica), Magdalena Dujaković (kapsula-poklopac za boce), Zoran Dujaković (zavoj-imobilizator) i Branka Kolar Mijatović (priručni nosač za odlaganje kutlače tokom pripremanja jela).
Ta priznanja dobili su i Darko Dujmović iz Orašja (kompjuterski uređaj za prodaju informacija), Enes Hodžić - Sarajevo (zračni jastuci za ublažavanje automobilskih sudara), Enver Ibrović - Sarajevo (nerastavljivi vijčani spoj), Ćetko, Đorđe i Mladen Kapor - Trebinje (drvene cigle), Ejub Karadžić - Prijedor (sobni prečistač zraka i "reciklator" plinova nastalih sagorijevanjem raznih goriva), Marinko Lovrić - Široki Brijeg (pokretni drveni stalak za poslužavnike), Rusmir Mustajbegović - Bugojno (brava bez ključa) i Alma Sadić - Srebrenik (posuda za bojenje kose).
U Budimpešti je održana i sjednica Izvršnog komiteta Svjetske federacije inovatorskih organizacija (IFIA) na kojoj je donesena tzv. "Antikrizna deklaracija".
"Radi se o dokumentu koji nedvojbeno govori da se izlaz iz svjetske ekonomske krize može naći samo u većoj primjeni tehničko-tehnoloških inovacija. To se može ostvariti samo uz veću podršku državnih budžeta istraživačko-razvojnoj djelatnosti", navodi se.
Deklaracija će biti upućena Ujedinjenim nacijama i vladama 88 zemalja-članica IFIA.
Pojedine novčanice od 10, 20, 50 i 100 KM se povlače iz opticaja, evo do kada ih možete zamijeniti
Njemačka se vraća: Neočekivan rast privatnog sektora, brojke iznad očekivanih
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
