U namjeri da se usaglasi definicija "svetog" i "sakralnog", na seminaru u Briselu referate su podnijeli eminentni stručnjaci iz oblasti vjere, kulture, umjetnosti i povijesti, saopćila je agencija MINA.
Mediteran ne bi bio ono što jeste da nema sakralnu kulturu i umjetnost pa je, stoga, važno da se mediteranska sakralna baština čuva i očuva kao svjetsko kulturno i umjetničko blago", ocjene su pedesetak učesnika seminara u sjedištu Evropske komisije.
Dokaz o važnosti jučerašnjeg seminara u Briselu , kako stoji u saopćenju, je osobno sponzorstvo predsjednika Evropske komisije Joséa Manuela Barrosa, koji je na radnom ručku ukazao na značaj sakralnih mjesta na Mediteranu u promociji međukulturnog dijaloga.
Zahvaljujući na pozivu da prisustvuje seminaru, reisu-l-ulema Mustafa Cerić je u Briselu ukazao da je, pored sakralnih mjesta, isto tako važno, ako ne i važnije, poštivati i zaštititi svete Božije knjige, jer "svete knjige" čuvaju kontinuitet ljudskog pamćenja kao bit ljudskog identiteta.
" Mjesta nisu sveta sama po sebi, već po značaju i značenju koja im se pripisuju kao znak Božije milosti i potrebe da u tim mjestima ljudi traže i nađu duševni mir, sreću i spas. Prema tome, poštivanje i zaštita sakarlanih mjesta i svetih knjiga je poštivanje i zaštita Božijeg i ljudskog prava. Nepoštivanje i skrnavljenje sakralnih mjesta i svetih knjiga je protivno Božijim i ljudskim zakonima. Skrvnavljenje sakralnih mjesta je udar na ljudsku čast i dostojanstvo. Naravno, 'sakralno' i 'sveto' nije samo vjersko. Pod 'sakralnim' i 'svetim' ja podrazumijevam sve što služi da oplemeni čovjeka, da ga približi Bogu, da ga moralno usavrši, da u njemu potakne ljubav prema njegovom bratu", rekao je reis-l-ulema Cerić.
Džamije, crkve, tekije, manastiri i druga sakralna mjesta su, kazao je on, namjenjena da služe Bogu radi dobra čovjeku.
"Ali ne samo džamije i crkve. I ljudski dom je 'sakralno' i 'sveto'mjesto, jer se u njemu čovjek rađa, živi i umire i zato ga treba poštivati i zaštiti. Dakako, škola, gdje se čovjek uči kako da živi, je 'sakralno' mjesto koje se mora zaštiti od bilo kojih napada. Biblioteka je, također, 'sakralno' mjesto koje mora biti zaštićeno od rušenja i paljenja. To vam kažem kao Bosanac i Evropljanin koji je tužan zbog činjenice da je 25. augusta, 1992. godine, na očigled cijeloga svijeta, zapaljena sarajevska Nacionalna biblioteka, koja i nakon 20 godina još uvijek nije obnovljena", dodao je Cerić.
