{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Reformska agenda i obrazovanje: BiH se bavi kozmetičkim zahvatima, nema političke volje za reformom

17.1.2017. u 10:39
56
67
Reformska agenda i obrazovanje: BiH se bavi kozmetičkim zahvatima, nema političke volje za reformom
56
Reformska agenda i obrazovanje: BiH se bavi kozmetičkim zahvatima, nema političke volje za reformom
Foto: Arhiv/Klix.ba
Obrazovanje u Bosni i Hercegovini predmet je brojnih rasprava koje se organiziraju u našoj zemlji. U fokusu su uglavnom teme kao što su međuvršnjačko nasilje, korupcija, plate nastavnog osoblja, ali ne i ona najvažnija - kvalitet obrazovanja koje se nudi učenicima.
Iako kvalitetno obrazovanje kao žila kucavica svakog društva treba zauzimati posebno mjesto, u našoj zemlji nažalost nije tako.

S obzirom na to da sve počinje iz školskih klupa, kvalitetna reforma bh. obrazovanja potrebna je što prije, upozoravaju sagovornici portala Klix.ba.

Rektor Burch univerziteta u Sarajevu Damir Marjanović za Klix.ba kaže da obrazovanje predstavlja najzapostavljeniji segment bh. društva.

"U protekla dva desetljeća u njega se izuzetno malo ulagalo, a kada se i ulagalo rijetko se to ulaganje odnosilo na kreiranje neke dugoročne strategije kojom bi se istinski pokušalo unaprijediti stanje u bh. obrazovnom prostoru. Većinom su to bili kozmetički zahvati pompezno nazivani 'krucijalnim strategijama'", smatra Marjanović.

Ogledalo stanja u BiH



Dugogodišnji profesor u BiH i inozemstvu ističe i da je današnje obrazovanje ogledalo postojećeg stanja u našoj zemlji.

"Ali, što je najgore, naši samoprozvani lideri izgleda kao da nisu svjesni da ono što se dešava danas u obrazovanju, ustvari će projektovati budućnost BiH u godinama pred nama. Ustvari, kada malo bolje promislim, ipak mi se čini da su ti isti 'lideri' itekako svjesni toga i da u cilju zadržavanja postojećeg stanja u BiH, koje im itekako ide na ruku u smislu zadržavanja svojih pozicija bez pretjeranog rada, ciljano uništavaju obrazovno-odgojni model u BiH", navodi Marjanović.

Na naš upit može li trenutno postojeći bh. obrazovni sistem opstati, Marjanović kaže:

"Prije svega, mi u BiH nemamo obrazovni sistem nego obrazovne 'sisteme' i to njih tačno 13,1 – 10 kantonalnih, dva entitetska, jedan distriktni i 0,1 državni. Ovu riječ 'sistemi' sam namjerno stavio pod navodnike jer sistem po svojoj definiciji u biti predstavlja uređen skup elemenata ili podsistema sa jasno definiranim i postojećim interakcijama koje za cilj imaju djelovanje tog sistema kao jedne cjeline. U tim našim obrazovnim 'sistemima' ti elementi postoje na papiru, ali ne i u praksi, te interakcije nisu stalne i često se ne sprovode, a obrazovanje, čak ni u najmanjem kantonu u Federaciji, ne djeluje kao jedna kompaktna cjelina. Naprotiv, ono što danas imamo u BiH u obrazovanju, ali i mnogim drugim granama je sve samo ne sistem. Može li to opstati u BiH – naravno da može, sve dok imamo ovakav politički establišment koji nas je prikovao za dno evropske i svjetske ljestvice u svakom segmentu funkcioniranja društva. Sve dok je toga i takvih opstat će i ovaj obrazovni 'sistem' kao njihovo osnovno oruđe", odgovara Marjanović.

Loša usklađenost tržišta rada i obrazovnog sistema



Usklađenost tržišta rada i obrazovnog sistema u BiH skoro da i ne postoji, što za posljedicu ima i veliki broj nezaposlenih.

Iz Udruženja poslodavaca Federacije BiH poručuju da je reforma obrazovanja neophodna i treba pratiti potrebe tržišta rada.

"Visoka stopa nezaposlenosti u BiH je, između ostalog, i rezultat nekvalitetnog obrazovnog sistema koji je u mnogim segmentima površan i baziran isključivo na teorijskim znanjima. Mladi se ne uče poduzetnosti, razvijanju vlastitih ideja i inicijativi. Formalni sistem obrazovanja opterećen je zastarjelim sadržajem učenja zbog kojih mladi ostaju uskraćeni za praktični dio nastave te im nedostaju odgovarajuće vještine za tržište rada", kažu iz Udruženja poslodavaca FBiH.

Poručuju i da školstvo mora biti usklađeno s realnim potrebama društva i privrede.

"Zašto kreirati kadar koji nije konkurentan na tržištu rada ili insistirati na tradicionalnim studijskim programima čijim kadrom je tržište rada zasićeno? Obrazovne ustanove ne pripremaju učenike/studente za tržište rada, a samim tim ne kreiraju kvalitetnu radnu snagu. Poslodavci moraju, iako poslije stečenog formalnog školovanja, dodatno educirati kadar za određene poslove", navode za Klix.ba iz spomenutog udruženja.

Da bi bile učinkovite, politike zapošljavanja i obrazovanja moraju biti usklađene i s potrebama poslodavaca i s potrebama radne snage kako bi se omogućio ekonomski oporavak naše zemlje.

"Neophodno je uraditi analizu i predviđanje trendova, potrebe tržišta, kao i model praćenja rezultata na tržištu rada", ističu iz Udruženja poslodavaca FBiH.

S druge strane, potpredsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske Saša Trivić za Klix.ba kaže da su u protekle dvije godine napravljeni određeni pomaci na polju saradnje poslodavaca i obrazovnih institucija u manjem. bh. entitetu, ali da to i dalje nije dovoljno.

"Iako su napravljeni određeni pomaci, mi i dalje nismo zadovoljni s obzirom na to da se u škole i dalje ne upisuju oni profili koji su potrebni poslodavcima, nego se uglavnom vodi računa o strukturi profesora i gleda se da se spase ta radna mjesta, bez obzira na to što to na kraju čini štetu poslodavcima, djeci i roditeljima", dodaje on.

Iako trenutno bh. tržište rada vapi za stručnjacima iz oblasti obućarstva te metalne industrije, Trivić ističe da među učenicima najviše interesovanja vlada za one škole koje im po okončanju omogućavaju odlazak iz BiH. U ovome, navodi on, prednjači medicinska škola.

Trivić nastavlja i da poseban problem u bh. obrazovnom sistemu predstavlja tehnološka zaostalost škola, što itekako utječe na kvalitet obrazovanja koje se nudi učenicima.

Posebno podsjeća da kvalitetna praktična nastava učenike nakon završetka školovanja čini konkurentnijima na tržištu rada, međutim, problemi su i na ovom polju zastupljeni kod obje strane.

"S jedne strane poslodavci nisu svjesni značaja te prakse i ne ulažu sami dovoljno da bi na neki način natjerali škole da im pošalju đake. S druge strane, škole i tamo gdje imaju dogovorenu praksu jednostavno nemaju kvalitetno ostvarenu saradnju s firmama, nego pošalju djecu i za to se više niko ne brine. Potrebno je da se škole i privreda skupa dogovore šta je to što je potrebno da se uči u školi i šta je to što se treba raditi na praksi. Tako bi mogli doći do većeg kvaliteta znanja", savjetuje Trivić.

Reforma obrazovanja dugoročan je proces. Rezultati bi se mogli osjetiti tek za nekoliko godina, a Trivić koji je i član entitetske komisije za reformu obrazovanja, dodaje da trenutno u BiH ne postoji politička volja za rješavanje nagomilanih problema u ovoj oblasti.

"Osnovni princip je: 'Nemoj ništa puno mijenjati da bi se sačuvala radna mjesta profesora i nastavnika'. Sve što se priča o reformi obrazovanja nije realno jer nema političke volje da se shvati u kakvom smo problemu i da se pristupi promjenama. Ne vidim da ćemo imati posebne efekte u budućnosti, a nama je školstvo, odnosno znanje, jedino što ovu zemlju može pomjeriti sa plata od 500 KM na veće prosječne plate. Ako radimo jednostavne poslove za koje ne trebaju škola i znanje onda imamo i takve plate, a niko se u društvu ozbiljno nije pozabavio problemom obrazovanja i svi to ostavljaju nekome drugom", smatra on.

Primjer saradnje privrednih subjekata i obrazovnih institucija



S druge strane, pozitivni primjeri, kada je riječ o odgovorima obrazovnog sistema potrebama tržišta rada, dolaze iz Tuzlanskog kantona (TK).

Zanimanje obućara u Mješovitoj srednjoj školi (MSŠ) u Tuzli veže se za samo osnivanje ove ustanove. Zbog nezainteresiranosti učenika kontinuitet djelovanja ovog zanimanja prekinut je 2000. godine.

Na osnovu zahtjeva privrednika s područja TK, obućarski smjer je prošle godine ponovo zaživio u Tuzli, a prvih 15 učenika u školske klupe je sjelo s početkom školske 2016/2017. godine.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje TK, obućarstvo trenutno predstavlja deficitarno zanimanje na području ovog kantona.

Zvaničnom pokretanju smjera prethodilo je potpisivanje Sporazuma o saradnji između Grada Tuzle, Firme Intral BH i spomenute škole.

Sporazumom je definisano da će Gradska uprava Tuzle za svakog učenika osigurati stipednije na godišnem nivou u iznosu od 500 KM, u firmi Intral BH učenici će obavljati praktičnu nastavu, dok je nastavno osoblje MSŠ u Tuzli zaduženo za pružanje prije svega teoretskog znanja.

"Učenicima su pred novogodišnje praznike sredstva uplaćena na račune, tako je novac za ovu školsku godinu već operativan. Gradska uprava je tim ispunila svoj dio ugovora", kazala je za Klix.ba direktorica MSŠ u Tuzli Izeta Ikanović.

Osvrnuvši se na upisni rok u školsku 2016/2017. godinu, Ikanović je rekla da je na osnovu specifičnosti odjeljenja Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta TK dalo saglasnost za početak nastavnog procesa.

Kada je riječ o praktičnoj nastavi za učenike ovog smjera u kompaniji Intral BH, Ikanović je istakla da je na osnovu nastavnog plana i programa rada te spomenutog sporazuma, predviđeno da realizacija istog počne u drugom polugodištu.

"S obzirom da smo mi odgojno-obrazovna ustanova te da se radi o učenicima koji imaju 15-16 godina, željeli smo da u prvom polugodištu utičemo na odgoj, kulturu i ponašanje u firmi. Učenici će praktičnu nastavu jedan dan u sedmici obavljati u ozbiljnoj firmi gdje se moraju poštivati norme ponašanja", pojašnjava naša sagovornica.

Prema planu i programu, pored upoznavanja učenika o osnovnim materijalima i načinima rada na strojevima, odlasku u pogone Intrala BH prethodi i praksa u školskim radionicama koje su opemljene na osnovu EU-VET projekta.

"Ovdje moram reći i da je smjer obućara prihvaćen EU-VET projektom, što znači da će diplome naših učenika biti važeće i na prostoru EU", naglasila je Ikanović.

Kroz stogodišnju tradiciju ova škola, ističe Ikanović, ima veoma dobru saradnju i s ostalim privrednim subjektima na podučju ovog kantona.

"Kada se radi o privatnim subjektima, odnosno frizerskim ili kozmetičkim salonima, mi imamo zaista dobru saradnju. Također, naši veterinarski tehničari praktičnu nastavu izvode u veterinarskim stanicama širom TK, jer je, pored škole u Kalesiji, MSŠ u Tuzli jedina koja ima zastupljen ovaj smjer", kaže ona.

Pri nominaciji zanimanja koja žele upisati, menadžment ove škole nastoji raditi na promjeni profila, a kako ne bi došlo do prezasićenja tržišta rada.

"U novoj školskoj godini moguće je da kao deficitarna predložimo zanimanja pekara i mesara. U razgovoru s direktorom jednog preduzeća iz oblasti pekarstva razgovarali smo o potrebama ovog zanimanja. Oni su učenika iz Kalesije morali dovesti u Tuzlu, jer smo mi prekinuli kontinuitet ovog zanimanja koje je nekada naša škola obrazovala", dodala je Ikanović.

Mješovita srednja mašinska škola (MSMŠ) u Tuzli, prateći potrebe tržišta rada, također je uvela određene novine u obrazovnom procesu. One su u konačnici dovele do pokretanja nekoliko novih zanimanja, odnosno zanata.

Ovome je prethodila saradnja s privrednim subjektima iz ovog kantona, a koju je direktor škole Emir Teskeredžić ocijenio odličnom.

Teskeredžić ističe i da se već nekoliko godina ova saradnja pokušava intenzivirati i na polju obavljanja praktične nastave koja je izuzeto bitna za učenike.

Kako kaže, kvalitetnim procesom praktične nastave učenici nakon sticanja diplome postaju konkurentni na tržištu rada, odnosno interesovanje firmi za njihovim zapošljavanjem je veće.

"MSMŠ u Tuzli ima potpisan veliki broj ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji s javnim preduzećima i privatnim firmama. Npr. saradnju imamo s Institutom za zavarivanje, Termoelektranom (TE) Tuzla, JKP Centralno grijanje Tuzla, JKP Komunalac Tuzla... Također, finu saradnju imamo i s privatim subjektima, odnosno automehaničarskim radnjama i firmama koje se vežu za druge oblasti", navodi Teskeredžić.

Uz sticanje praktičnih znanja prilika i za zaradu



Posebno je zanimljiva saradnja sa TE u Tuzli, gdje je učenicima pored odvijanja praktične nastave omogućena i novčana stimulacija.

"Veliki dio učenika, posebno iz zanatskih odjeljenja, ide u TE Tuzla. Zahvaljujući menadžmentu ovog preduzeća učenici pored obavljanja praktičnog dijela koji traje dva do tri dana u sedmici, imaju i određene novčane naknade koje u današnje vrijeme nisu male. Ovdje je bitno i da učenici uopšte ne izostaju s praktične nastave", nastavlja Teskeredžić.

Škola je saradnju ostvarila i sa Gradskom upravom Tuzla koja je omogućila stipendije za 25 učenika koji upišu neko od deficitarnih zanimanja.

"Za ta deficitarna zanimanja mi smo, nažalost, upisali samo četiri učenika. Ovo je još jedan od pokazatelja da se učenici i roditelji ne žele uključiti u traženje posla. Jednostavno, iz nekih razloga zaobilaze se ta zanimanja koja mogu vrlo brzo donijeti zaposlenje", navodi direktor MSMŠ u Tuzli.

Kada je riječ o reformama obrazovanja u BiH, osvrnuvši se na stavove da nastavni planovi i programi rada nisu usklađeni s tržištem rada, Teskeredžić je kazao da svaki nastavnik ima mogućnost prilagodbe 30 posto plana i programa rada novim potrebama tržišta.

"Meni ta konstatacija vezana za nastavne planove i programe nekako ne stoji. Menadžmenti škola i sami nastavnici i učenici se moraju više posvetiti kako bi učenici koji izlaze iz škole bili veći konkurenti na tržištu. Škole prevashodno trebaju osigurati uslove rada učenicima, a s druge strane morate biti svjesni da je u školama, konkretno u MSMŠ u Tuzli, ali imam informacije i u drugim tehničkim školama pa čak i u gimnazijama, veoma slaba zainteresiranost učenika za kvalitetno savladavanje gradiva", naglašava Teskeredžić.

EU se zalaže za pružanje pomoći BiH u razvoju obrazovanog društva



Iz Delegacije Evropske unije (EU) u BiH za Klix.ba su kazali da se EU zalaže za pružanje pomoći BiH u razvoju obrazovanog društva koje parira na međunarodnom nivou i koje bi bilo jednako onome u zemljama EU te finansijski podržava poboljšanje kvaliteta sistema obrazovanja u BiH i uvođenje evropskih standarda.

Ističu i da su prioriteti bh. vlasti u sektoru obrazovanja definisani u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju.

"Reformski procesi se trebaju fokusirati na poboljšanje kvaliteta na svim nivoima obrazovanja, provedbu Bolonjskog sistema, osiguravanje pristupa svim nivoima obrazovanja bez ikakve diskriminacije te uspostavljanje boljih veza s tržištem rada", izjavila je za Klix.ba glasnogovornica Delegacije EU u BiH i specijalnog predstavnika EU u našoj zemlji Jamila Milović-Halilović.

EU ima jasan stav da su razvoj i modernizacija obrazovanja ključni način za unapređenje dobrobiti mladih. Potrebno je ojačati veze između sektora obrazovanja, rada i privrede kroz unapređenje zapošljivosti radne snage, što je moguće kroz obrazovanje i osposobljavanje odraslih u skladu sa zahtjevima tržišta rada.

Učenici i studenti trebaju biti upoznati o konkurentskim prednostima svojih obrazovnih kvalifikacija. Učenici i studenti također trebaju biti informisani o potrebama tržišta rada kojem će se pridružiti.

"Potrebno je uvesti preduzetništvo, jednu od važnih kompetencija, u formalno obrazovanje i vannastavne aktivnosti. Tu se radi o sposobnostima da se ideje pretvore u aktivnosti, kreativnost, inovacije i preduzimanje rizika, kao i sposobnost da se planiraju i provode projekti kako bi se postigli određeni ciljevi", ističe Milović-Halilović.

Učenici i studenti također trebaju biti informirani o potrebama tržišta rada kojem će se pridružiti. Zavodi za zapošljavanje bi trebalo da unaprijede svoje usluge s fokusom na one koji aktivno traže zaposlenje, odnosno na posredovanje u nalaženju posla.

"Nadalje, nove prakse na tržištu rada će biti ključni element za unapređenje poslovnog okruženja u BiH. Potrebno je povećati fleksibilnost tržišta rada, a mogućnosti za pronalazak pristojnog zaposlenja, posebno za mlade ljude, moraju se dramatično unaprijediti. Jednak pristup mogućnostima zaposlenja za sve je osnovno ekonomsko i socijalno pravo garantirano mnogim međunarodnim konvencijama", potcrtava ona.

Pored toga, Milović-Halilović kaže da je u Indikativnom strateškom dokumentu za BiH, koji je pripremljen u saradnji s bh. vlastima s ciljem definisanja prioriteta za finansijsku pomoć EU u periodu od 2014. do 2017. godine, izdvojeno 165,8 miliona eura za BiH.

"Ova sredstva namijenjena su za promovisanje potrebnih sektorskih reformi, a sektori od primarne važnosti su: konkurentnost i inovacije, strategije lokalnog razvoja i obrazovanje, zapošljavanje i socijalne politike. Bh. vlasti su već počele raditi na programiranju za korištenje ovih sredstava", zaključuje glasnogovornica Delegacije EU u BiH i specijalnog predstavnika EU u našoj zemlji.

Inače, reforma obrazovanja u našoj zemlji sadržana je samo u jednoj rečenici Reformske agende BiH, a ona glasi: "U srednjoročnom periodu potrebno je reformisati sistem obrazovanja s ciljem njegove veće povezanosti s tržištem rada, a bit će razmotreno i uvođenje shema podrške za tražioce prvog zaposlenja".

Stručnjaci smatraju da ovakav osvrt zapravo najbolje predstavlja odnos bh. vlasti prema izuzetno bitnoj reformi oblasti koja predstavlja temelj svakog društva.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Anketa
Da li je opravdan zahtjev za povećanje akciza na gorivo kako bi se ubrzala izgradnja autoputa?
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: