Različiti odgovori: OSA i MUPRS se ne mogu dogovoriti o oblicima terorizma prisutnim u BiH
Na jednoj strani Ministarstvo sigurnosti BiH, OSA BiH i Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) BiH i na drugoj strani Ministarstvo unutrašnjih poslova RS-a ponudili su različite odgovore na pitanje 221 iz poglavlja VII Upitnika Evropske komisije, a koje se odnosi na borbu protiv kriminala.
"Da li se Bosna i Hercegovina suočava s nekim određenim oblikom terorizma? Ukoliko se suočava, da li on potječe iznutra ili spolja? Molim vas objasnite i navedite podatke o broju osoba optuženih i osuđenih za krivična djela povezana s terorizmom", glasi 221. pitanje iz Upitnika Evropske komisije.
Ministarstvo sigurnosti, OSA i VSTV u svom odgovoru naveli su, između ostalog, da se BiH suočava s terorizmom isto kao i ostale zemlje Evrope te da u slučaju naše države nisu uočene nikakve specifičnosti.
"O pitanju terorizma Bosna i Hercegovina se suočava s istim sigurnosnim izazovima kao i druge zemlje Evrope. U tom pogledu nisu uočene posebne specifičnosti, sva djela terorizma u posljednjih 10 godina u BiH izvršena su od terorista pojedinaca ili manjih grupa, koji se uglavnom dovode u direktnu ili indirektnu vezu sa stranim terorističkim borcima povratnicima ili radikalnim strukturama i osobama koje su prisutne u BiH i regiji", stoji u odgovoru.
Dalje se dodaje da je u toku izrada prve procjene prijetnje od terorizma u BiH prema metodologiji Europol TE-SAT uz podršku projekta koji finansira Vlada Velike Britanije koja će izvršiti analizu stanja u oblasti borbe protiv terorizma u BiH.
Ove institucije dostavile su i raspoložive statističke podatke za period 2012.-2016. godine o procesuiranju krivičnog djela terorizma i drugih krivičnih djela povezanih s terorizmom.
MUPRS tvrdi da je BiH suočena s "islamskim terorizmom"
S ovakvim odgovorom nije se složio MUPRS koji tvrdi da je prema njihovim saznanjima BiH "suočena s radikalnim islamskim terorizmom, zasnovanim na vjerskoj osnovi, čiji su izvori ugrožavanja i vanjskog i unutrašnjeg porijekla i koji su međusobno povezani".
"Analizom svih dosadašnjih terorističkih napada u BiH utvrđeno je da su izvršioci bili radikalni islamisti, članovi ili simpatizeri selefijsko-vehabijskih zajednica ili bivši mudžahedini. Također, najveći broj državljana BiH i osoba porijeklom iz BiH koji su se u Siriji i Iraku priključili terorističkim organizacijama ISIL i Al Nusra front prethodno su u BiH bili aktivni članovi, sljedbenici i simpatizeri selefijsko-vehabijskih zajednica i njihovog radikalnog vjerskog učenja", naveli su iz MUP-a RS.
Oni podsjećaju da se prvi procesuirani teroristički napad u BiH dogodio u Mostaru 1997. godine, napadom automobilom bombom, koji su izveli bivši pripadnici odreda El mudžahid (jedinica islamskih boraca iz arapskih zemalja formirana tokom ratnih dešavanja u BiH od 1992. do 1995. godine), a potom, napad na policijsku stanicu u Bugojnu 2010. godine, napad na Američku ambasadu u Sarajevu 2011. godine, napad na policijsku stanicu u Zvorniku 2015. godine, napad na vojnike u Sarajevu 2015. godine.
"Nekoliko terorističkih napada je spriječeno aktivnim radom Suda BiH, Tužilaštva BiH i svih policijskih tijela u BiH (Rustempašić i dr. i Bektašević i dr.). Zajedničko obilježje za sva ova djela jeste to da su svi izvršioci, suizvršioci i pomagači, pripadnici radikalnih islamskih pokreta u BiH", piše u odgovoru iz MUP-a RS.
Na ovakve tvrdnje entitetskog organa vlasti reagovala je OSA optužujući MUPRS za davanje paušalnih i tendecioznih konstatacija za slučajeve za koje uopće nisu nadležni i to na osnovu javno dostupnih informacija. OSA smatra da su prijedlozi odgovora nadležnih institucija BiH (Ministarstvo sigurnosti, OSA i VSTV) na sva tri dijela pomenutog pitanja korektni i adekvatni i kao takvi omogućavaju sveobuhvatno sagledavanje pojavnih oblika terorizma.
OSA optužila MUPRS za iznošenje paušalnih konstatacija
Iz navedenih razloga, kao i zbog kontradiktornosti u odnosu na prijedloge nadležnih institucija smatraju da se konstatacije MUP-a RS ne mogu uvrstiti u prijedlog odgovora na pitanje 221. Na kraju naglašavaju da kvalifikaciju bilo kojeg krivičnog djela, uključujući i terorizam, na osnovu utvrđenog činjeničnog stanja u odnosu na navedeno daju pravosudni organi u čijoj je nadležnosti procesuiranje.
U službenoj korespondenciji koju posjeduje portal Klix.ba vidljivo je da je MUPRS u odgovoru OSA-i naveo da je to što su naveli u OSA-i "uvreda za instituciju".
MUPRS je naveo da je istina kako oni ne dobijaju obavještajne informacije koje bi pomogle da se dobije sveobuhvatnija slika ovog problema, ali da se informacije djelimično razmjenjuju kroz Operativnu grupu za borbu protiv terorizma, što je i pohvalio tužilac Dubravko Čampara, a pohvalnica je upućenu tijelima za sprovođenje zakona koja aktivno učestvuju u radu Operativne grupe.
"Dakle, prilog MUP-a Republike Srpske na odgovor na pitanje broj 221 je zasnovan na informacijama prikupljenim direktno od istražilaca MUP-a RS i informacijama razmijenjenim kroz operativnu grupu. U prilog odgovoru MUP-a Republike Srpske govori i EU TE-SAT, u kojem se, u dijelu koji se odnosi na stanje u trećim državama, prvenstveno Zapadnog Balkana, može vidjeti da i EU ima slične informacije i konstatacije kao MUPRS. Imajući u vidu sve navedeno pitanje treba biti delegirano Komisiji na usaglašavanje", tvrde iz MUP-a RS.
Kao mogući modeli rješavanja ovog spora navedeni su prijedlozi: (1) da se prihvate dijelovi odgovora koje su predložili VSTV, Ministarstvo sigurnosti i OSA, zatim (2) da se prihvati dio odgovora koji je predložio MUP RS ili (3) da se iznađe obostrano prihvatljivo rješenje.
O ovom pitanju postoje različiti stavovi institucija u BiH. Ministarstvo sigurnosti BiH, Obavještajno-sigurnosna agencija i Visoko sudsko i tužilačko vijeće smatraju da se o pitanju terorizma Bosna i Hercegovina suočava s istim sigurnosnim izazovima kao i druge zemlje Evrope. U tom pogledu nisu uočene posebne specifičnosti, sva djela terorizma u posljednjih 10 godina u BiH izvršena su od terorista pojedinaca ili manjih grupa, koji se uglavnom dovode u direktnu ili indirektnu vezu sa stranim terorističkim borcima povratnicima ili radikalnim strukturama i osobama koje su prisutne u BiH i regiji.
U toku je izrada prve procjene prijetnje od terorizma u BiH prema metodologiji Europol TE-SAT uz podršku projekta koji finansira Vlada Velike Britanije koja će izvršiti analizu stanja u oblasti borbe protiv terorizma u BiH.
U prilogu su raspoloživi statistički podaci koji su preuzeti iz Sistema za automatsko upravljanje predmetima u sudovima i tužilaštvima (CMS/TCMS) za period 2012.-2016. godine o procesuiranju krivičnog djela terorizma i drugih krivičnih djela koja su povezana s terorizmom.
Prema saznanjima kojima raspolaže Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske, BiH je suočena s radikalnim islamskim terorizmom, zasnovanim na vjerskoj osnovi, čiji su izvori ugrožavanja i vanjskog i unutrašnjeg porijekla i koji su međusobno povezani.
Analizom svih dosadašnjih terorističkih napada u BiH utvrđeno je da su izvršioci bili radikalni islamisti, članovi ili simpatizeri selefijsko-vehabijskih zajednica ili bivši mudžahedini. Također, najveći broj državljana BiH i osoba porijeklom iz BiH koji su se u Siriji i Iraku priključili terorističkim organizacijama ISIL i Al Nusra front prethodno su u BiH bili aktivni članovi, sljedbenici i simpatizeri selefijsko-vehabijskih zajednica i njihovog radikalnog vjerskog učenja.
Prvi procesuirani teroristički napad u BiH dogodio se u Mostaru 1997. godine, napadom automobilom bombom koji su izveli bivši pripadnici odreda El mudžahid (jedinica islamskih boraca iz arapskih zemalja formirana tokom ratnih dešavanja u BiH od 1992. do 1995. godine), a potom, napad na policijsku stanicu u Bugojnu 2010. godine, napad na Američku ambasadu u Sarajevu 2011. godine, napad na policijsku stanicu u Zvorniku 2015. godine, napad na vojnike u Sarajevu 2015. godine. Nekoliko terorističkih napada je spriječeno aktivnim radom Suda BiH, Tužilaštva BiH i svih policijskih tijela u BiH (Rustempašić i dr. i Bektašević i dr.). Zajedničko obilježje za sva ova djela jeste to da su svi izvršioci i saizvršioci, pomagači, pripadnici radikalnih islamskih pokreta u BiH.
Podsjećamo, član Komisije za EU integracije Parlamentarne skupštine BiH Saša Magazinović jučer je pisao predsjedniku te komisije Nikoli Lovrinoviću da poduzme sve korake kako bi imali sva saznanja o tome zašto je BiH probila još jedan rok (15. decembar) za odgovore na pitanja iz Upitnika Evopske komisije.
"Zato vas pozivam da hitno zatražite spisak svih pitanja iz upitnika na koja nije usaglašen odgovor te konkretne razloge sporenja u formulisanju odgovora o kojima bi razgovarali na prvoj narednoj sjednici komisije. Predlažem da zahtijevate i zapisnike radnih grupa, kroz koje ćemo steći uvid u stvarno stanje", naveo je Magazinović.
On je Lovrinoviću napisao i da je nedopustivo da oni u komisiji nemaju zvanična saznanja o "sukobu" sigurnosnih institucija u BiH u vezi s odgovorom na pitanje o, eventualno, prisutnim oblicima terorizma, gdje jedni tvrde da je BiH suočena s radikalnim islamskim terorizmom zasnovanim na vjerskoj osnovi, dok drugi tvrde da nisu uočene specifičnosti različite od drugih zemalja EU te jedni drugima spočitavaju paušalan pristup, vrijeđanje i slično.
